Prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj je za 2023. iznosila 4,63 od mogućih 5, što je ujedno i najbolji rezultat od 2015. godine, objavio je Institut za javne financije (IJF), obznanivši i da je ovogodišnje istraživanje bilo posljednje po postojećoj metodologiji.
Najnovije istraživanje, kako prenosi Hina, provedeno je u razdoblju od studenog 2022. do travnja ove godine, pri čemu se na službenim mrežnim stranicama jedinica promatrala pravovremenost objave pet ključnih proračunskih dokumenata – izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2021. godinu, izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2022. godinu, prijedlog proračuna za 2023., izglasani proračun za 2023. i proračun za građane za ovu godinu.
Razina transparentnosti se kretala od nule, za nijedan objavljen dokument, do pet, za objavljene sve dokumente. Rezultati devetog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih i regionalnih jedinica, predstavljeni u Kući Europe, donijeli su prosječnu ocjenu 4,63, dok je primjerice za 2022. za sve lokalne jedinice u Hrvatskoj iznosila 4,46, a za 2015. godinu, kada je objavljeno prvo istraživanje, tek 1,75.
Voditeljica istraživanja Mihaela Bronić istaknula je da je cilj istraživanja koja su se provodila devet godina bio potaknuti javnost i lokalne jedinice da razmišljaju o transparentnosti proračuna te da se pravovremeno objavljuju proračunski dokumenti. “Sada kada skoro svi objavljuju svih pet dokumenata, to više nema smisla s postojećom metodologijom pratiti”, izjavila je Bronić. No, s obzirom da i dalje postoje jedinice koje nisu objavile sve dokumente, nada se da će se proračunska transparentnost nastaviti poboljšavati.
Prema istraživanju za 2023., županije su ostvarile prosječnu ocjenu 4,95, gradovi 4,83 a općine 4,55. Pritom, 95 posto županija, 85 posto gradova i 72 posto općina objavilo je svih pet dokumenata. Tako, u odnosu na prethodni ciklus, 24 posto jedinica objavilo je više dokumenata, 65 posto jednak broj, a 11 posto manje dokumenata.
Istraživanjem je utvrđeno i da u ovom ciklusu jedna općina (Jelsa) nije objavila niti jedan ključni dokument, dok je osam općina (Čeminac, Donji Kukuruzari, Karlobag, Novi Golubovec, Pojezerje, Sućuraj, Šestanovac i Vrbje), objavilo samo jedan proračunski dokument.
Pročitajte još:
Simona Prijaković iz IJF-a, istakla je da, unatoč kontinuiranom poboljšanju prosječne proračunske transparentnosti, zabrinjava što se još uvijek mnoge lokalne jedinice, njih 20 posto, ne pridržavaju zakona o proračunu i ne objavljuju četiri obavezna proračunska dokumenta. Tu se, kako kaže, nameće pitanje mogućih sankcija za neobjavljivanje.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina izjavio je da ocjene koje su bolje iz godine u godinu ohrabruju, dok je glavna državna rizničarka Danijela Stepić rekla da Ministarstvo financija koristi relevantna istraživanja, poput IJF-ovih, kako bi vidjeli kako se provode propisi, pa tako i u smislu koje jedinice iz određenih razloga ne ispunjavaju svoje obaveze.
