Raste svijest među hrvatskim tvrtkama o potrebi za specifičnim vrstama osiguranja

U prošloj godini ukupno naplaćena premija 14 društava za osiguranje u Hrvatskoj iznosila je, prema podacima Hrvatska agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), 1,9 milijardi eura što je godišnji rast od 9,9 posto.

Od toga se 82,6 posto ili 1,6 milijardi eura odnosilo na premije neživotnih osiguranja koja su godišnje rasla po stopi od 11,2 posto.

Najzastupljenije je u tom segmentu, očekivano, bilo osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila s 36,1 posto. Na kategoriju ostalih osiguranja imovine otpalo je 9,3 posto, a na osiguranje od požara i elementarnih šteta 9,2 posto.

Iznos likvidiranih šteta u 2024. došao je na 1,3 milijarde eura godišnjim porastom od 8,3 posto. Od tog ukupnog iznosa na neživotno osiguranje odnosi se 65,2 posto ili 821,3 milijuna eura. Opet ne čudi da je od tog dijela za neživotno osiguranje najviše, ili 39,8 posto, otišlo na likvidaciju šteta u osiguranju od odgovornosti za uporabu motornih vozila.

Od predsjednika Udruženja osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Roberta Vučkovića htjeli smo doznati na kakve vrste osiguranja se najviše odlučuje korporativni sektor u Hrvatskoj, odnosno koliko je u fokusu imovina, koliko zaposlenici, a koliko poslovanje te što bi eventualno bilo poželjno promijeniti i poboljšati u tome kontekstu.

“Kompanije u Hrvatskoj prilikom odabira osiguranja uzimaju u obzir specifične rizike i potrebe koje imaju u svom poslovanju. Najzastupljenije vrste osiguranja među kompanijama tako su osiguranje motornih vozila, osiguranje imovine, osiguranje odgovornosti i zdravstvena osiguranja. Zadnjih godina vidljiv je porast interesa za zdravstvenim osiguranjem koje brojne kompanije ističu kao dodatni benefit za svoje zaposlenike te kao jedan od elemenata za privlačenje i zadržavanje radne snage. Iako je svijest o policama osiguranja kao rješenju za očuvanje financijske stabilnosti pojedinca, kompanija i zajednice u Hrvatskoj još uvijek niža nego na drugim tržištima u Europske unije (EU), velike štete zbog vremenskih neprilika kao i potres i oluje koju su pogodili našu zemlju, zadnjih su godina potaknuli porast interesa za osiguranjem imovine”, kaže Vučković za Financije.hr.

Dakle, moglo bi se zaključiti da su hrvatske tvrtke dominantno usmjerene na najizravnije rizike s kojima se suočavaju ili na one vrste osiguranja koje naprosto moraju imati kao što su osiguranja vozila.

“Iako na hrvatskom tržištu postoji potreba za sličnim vrstama osiguranja kao u razvijenim zemljama, svijest o potrebi osiguranja polagano raste, ali je još uvijek ispod prosjeka EU i razvijenih zemalja. Može se reći da su kompanije u Hrvatskoj prilikom odabira osiguranja uglavnom usmjerene na najizravnije rizike s kojima se suočavaju ili na one vrste osiguranja koje moraju imati poput osiguranja imovine i vozila. Još uvijek veliki broj kompanija nema osiguranje imovine ili nema dovoljno sveobuhvatno pokriće osiguranja imovine, odnosno osiguravaju samo ono što moraju i što im uvjetuje banka ili leasing kuća. Također, još uvijek veliki broj kompanija nije prepoznalo koristi zdravstvenih osiguranja za svoje zaposlenike, ali trendovi u tom segmentu su pozitivni”, ističe Vučković.

Po njegovoj ocjeni, na domaćem tržištu ponuda osnovnih vrsta osiguranja za poslovne korisnike dobro je razvijena te, kao i kod svih drugih proizvoda, ponuda onoga što nude osiguravajuća društva ovisi o potražnji klijenata.

Zanimljivo je onda doznati što bi se još moglo ili trebalo ponuditi.

“Uz rastuću ovisnost suvremenog društva o digitalnoj tehnologiji, kibernetičke prijetnje i napadi svih vrsta kontinuirano rastu, kako globalno tako i u Hrvatskoj. Kibernetički napadi postali su globalni trend, a kibernetički kriminal ne poznaje granice. Napadi postaju sve sofisticiraniji, a izloženi su i pojedinci i kompanije. Zanimljivo je da cyber-kriminalci često namjerno napadaju kompanije iz kategorije malog i srednjeg poduzetništva koje su manje zaštićene jer nemaju veliki proračun za ulaganje i IT zaštitne mjere. Posljednjih godina kompanije stoga sve više postaju svjesne tog rizika te je vidljiv porast interesa za kibernetičkim osiguranjem. Na razvijenim tržištima ono je najbrže rastuća vrsta osiguranja, dok u Hrvatskoj trenutno postoji veliki potencijal za njenu ponudu obzirom na veliku potrebu i interes kompanija. Sve se više traži i osiguranje menadžerske odgovornosti koje raste iz godinu u godinu pogotovo u segmentu velikih kompanija. Iskoraci su stoga mogući u području specijaliziranih ponuda i pokrića poput cyber osiguranja, profesionalnih odgovornosti osobito u IT segmentu, raznih vrsta indeksnih osiguranja i slično. Dodatni potencijal za razvoj i dostizanje razine razvijenih zemalja prisutan je u segmentu fleksibilnosti i personalizacije kako bi se kompanijama omogućio širi izbor paketa ili dodatnih opcija za pokriće specifičnih rizika”, smatra Vučković.

Korporativni sektor, dodaje, u Hrvatskoj čini značajan udio tržišta osiguranja, odnosno udio komercijalnih polica u ukupnoj premiji iznosi između 40 i 45 posto.

Kako napominje predsjednik Udruženja osiguravatelja, hrvatsko tržište osiguranja godišnje raste otprilike sedam do devet posto, pa onda i ono za korporativni sektor ima potencijal za daljnji rast.

“Hrvatsko tržište osiguranja za korporativni sektor ima potencijal za daljnji rast osobito u kontekstu globalnih izazova kao što su klimatske promjene, digitalizacija i nova regulativa. S porastom svijesti o rizicima poput kibernetičkih prijetnji, povećanja cijena energenata i prirodnih nepogoda očekuje se da će potrebe za specijaliziranim vrstama osiguranja rasti što će doprinositi rastu tržišta u budućnosti”, ustvrdio je Vučković.