Broj putnika u hrvatskim zračnim lukama kontinuirano raste i oporavlja se od šoka izazvanog korona krizom. U 2025. dosegnuli smo broj od 14 milijuna putnika, što je sedam posto više nego u 2024. godini.
Najviše putnika prošlo je kroz zračnu luku u Zagrebu, koja je u prošloj godini ostvarila i najveći porast broja putnika. Pad broja putnika zabilježila je jedino zračna luka na Braču.
Ako gledamo prema broju putnika, nakon Zagreba najviše putnika ima Split, pa Dubrovnik i Zadar, dok je zračna luka u Osijeku zabilježila čak i manje putnika nego u 2024. te je imala tek 42.100 putnika.
Zanimalo nas je kako se porast broja putnika, kao i letova i količina tereta, odrazio na poslovne rezultate.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, Zračna luka Zagreb, koja je ostvarila najveći porast broja putnika, zabilježila je ukupni prihod od 854 tisuća eura, no rashodi su bili 1,2 milijuna eura, pa je 2024. godina završena s gubitkom od 430 tisuća eura.
No, Zračna luka Zagreb bavi se operativnim poslovima, poput prihvata putnika i otpreme zrakoplova, a koncesionar je Međunarodna zračna luka Zagreb. Ovo društvo iz Ujedinjenog Kraljevstva – Zagreb Airport International Company (ZAIC) – zaduženo je za upravljanje, izgradnju i održavanje putničkog terminala te infrastrukture. Koncesiju su dobili na 30 godina.
| Zračna luka Zagreb | 4,7 milijuna putnika ↑ |
| Zračna luka Split | 3,8 milijuna putnika ↑ |
| Zračna luka Dubrovnik | 3,1 milijun putnika ↑ |
| Zračna luka Zadar | 1,6 milijuna putnika ↑ |
| Zračna luka Osijek | 42.100 putnika ↓ |
Ukupni prihodi koncesionara u 2024. iznosili su 91 milijun eura (91.404.990,42 eura) i u odnosu na godinu prije porasli su za 25 posto, dok je dobit u 2024. godini iznosila 70 tisuća eura. Tako niska dobit zapravo je dobar pokazatelj oporavka, jer je koncesionar u 2023. prijavio gubitak veći od pet milijuna eura.
Koncesionar je, naime, izgubio dosta prijevoznika i letova, najviše u 2020. godini kada su zbog COVID-a ukinute mnoge linije, a neki se prijevoznici ni nakon normalizacije nisu vratili. Unatoč oporavku koji je uslijedio, visoki troškovi financiranja izgradnje novog putničkog terminala nadmašili su operativnu dobit, što je rezultiralo negativnim neto rezultatom poslovanja u 2023. godini.
Kroz cijelu godinu prema Zagrebu prometuju brojni avioprijevoznici, poput Lufthanse, KLM-a, Air Francea, Austrian Airlinesa, British Airwaysa, LOT Polish Airlinesa, kao i niskotarifni prijevoznici poput Ryanaira i Eurowingsa. Zagreb je baza nacionalnom avioprijevozniku Croatia Airlinesu.
Druga po rastu broja putnika u 2025. bila je zračna luka u Splitu, koja je na drugom mjestu i kada se uspoređuju podaci bonitetne kuće CompanyWall o ukupnom prihodu. Vlasnici su, uz državu – Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, Grad Kaštela i Grad Trogir.
Rasli su im ukupni prihodi, kao i rashodi, pa je, gledajući od 2022., dobit stalna i kreće se oko 14 milijuna eura. Dugoročne obveze se smanjuju, a broj zaposlenih povećava: u 2024. imali su 472 zaposlena s prosječnom neto plaćom 1.780 eura i po broju zaposlenih su drugi među zračnim lukama.
Po rastu prihoda izdvaja se Zračna luka Zadar: čak 39 posto porasli su ako se uspoređuju podaci iz 2024. s onima iz 2022. godine. U državnom je vlasništvu, a prihode ostvaruje primarno kroz uslužne djelatnosti u zračnom prijevozu.
Zračna luka Dubrovnik posljednjih je godina jedan od najbrže rastućih aerodroma s najvećim brojem zaposlenih u Hrvatskoj: imaju čak 574 radnika. To je jedina zračna luka u Hrvatskoj koja izravno povezuje Hrvatsku sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Glavni generator rasta broja putnika u Zračnoj luci Zadar je irski niskotarifni avioprijevoznik Ryanair koji u ljetnim mjesecima iz Zadra prometuje prema 40-tak odredišta u Europi. Posluje uz značajnu neto dobit, koja je 2024. iznosila više od 2,7 milijuna eura. Zbog velikog porasta broja putnika, luka intenzivno radi na proširenju terminala kako bi povećala kapacitete.
Ostvareni su u 2024. ukupni prihodi od oko 64,1 milijuna eura, uz dobit nakon oporezivanja oko 5,9 milijuna eura, što je 33 posto manje nego u 2023. godini. Osim u putničkom prometu, značajan rast ostvaren je i u drugim segmenti poslovanja, među kojima se posebno ističe cargo, promet robe i pošte. Prihodi su im od 2022. do 2024. veći za četvrtinu.
I u 2025. Zračna luka Ruđer Bošković očekuje dobre poslovne rezultate: to je godina kada je prvi put premašen broj od tri milijuna putnika.
Zračna luka Osijek u usporedbi s ostalim aerodromima znatno je manja, ali njezin je regionalni značaj velik: jedina je luka na istoku Hrvatske. Broj putnika je relativno mali, u nekim mjesecima ima tek nekoliko tisuća putnika. Ali zato su stope rasta velike: čak 55 posto porasli su prihodi ako se usporedi 2024. s 2022. godinom. Takođe, 2024. je prva godina kada je zabilježena dobit: u plusu su 337 tisuća eura, dok su godinu prije prijavili gubitak od 719 tisuća eura.
Zanimljivo je za napomenuti da je to jedina zračna luka u Hrvatskoj koja ima besplatni parking.
Dok se zračne luke dobro oporavljaju od pandemijske krize, jedna zračna luka i dalje bilježi gubitke. Zračna luka Pula već je nekoliko godina među lošijim aerodromima u Hrvatskoj. U 2024. imali su gubitak od 627 tisuća eura, dok je u prethodnim godinama, 2023. i 2022. gubitak bio veći od milijuna eura.
Promet u Puli uglavnom ovisi o niskotarifnim avioprijevoznicima koji imaju više desetaka linija u ljetnim mjesecima. To su Eurowings, Ryanair, Easyjet, Norwegian i Transavia, no prisutni su i drugi prijevoznici poput Lufthanse i British Airwaysa. Croatia Airlines kroz cijelu godinu povezuje Zadar, Pulu i Zagreb, dok Trade Air povezuje Osijek, Pulu i Split.
Pročitajte još:
- Lideri u prehrambenom sektoru zaradili gotovo 180 milijuna eura: Podravka i Dukat s najvećim maržama
- Prihodi vodećih pet građevinskih tvrtki u Hrvatskoj oko 860 milijuna eura – Najprofitabilniji Ing-Grad u prošloj godini obavio IPO na Zagrebačkoj burzi
- Hrvatske putničke agencije zapošljavaju više od tisuću ljudi
Iako promet posljednjih godina raste, on je i dalje daleko od rekordnih brojki. 2019. godine ova je zračna luka imala čak 775 tisuća putnika, dok je u 2025. godini prihvatila je i otpremila ukupno 542 tisuća putnika.
Poslovni rezultati hrvatskih zračnih luka ukazuju da rast broja putnika, letova i količine tereta ne znači nužno i proporcionalan rast dobiti. Iako je većina zračnih luka zabilježila snažan oporavak nakon pandemije, financijski rezultati ovise o strukturi poslovanja, razini troškova i modelu upravljanja. Zračnog prometa u Hrvatskoj je ufazi rasta, ali i dalje izložen utjecajima kriza na turizam, ovisi o strukturi prijevoznika kao i o operativnim troškovima.
| Top 5 zračnih luka po ostvarenoj dobiti | |||
|---|---|---|---|
| Naziv kompanije | Prihodi u 2024. | Dobit | Rast prihoda 2022.-2024. |
| Zračna luka Split | 68.853.271 | 14.769.774 | 22,54% |
| Zračna luka Dubrovnik | 65.533.471 | 5.897.407 | 25,48% |
| Zračna luka Zadar | 22.217.069 | 2.702.105 | 39,09% |
| Zračna luka Osijek | 3.814.527 | 337.407 | 55,65% |
| MZLZ | 91.404.990 | 70.040 | 12,57% |
 *svi podaci su za 2024. godinu, u eurima | |||
Jedan odgovor
Osijek jako loš, a s obzirom na položaj ima ogroman potencijal