Švicarska narodna banka objavila je da je u prvom kvartalu ostvarila dobit od 6,7 milijardi švicarskih franaka odnosno 7,55 milijardi eura, budući da je rast cijene zlata nadoknadio pad dionica i jačanje franka.
Zlato je bilo najuspješnija imovina za ovu središnju banku, s dobitkom od 12,8 milijardi franaka u razdoblju od tri mjeseca zaključno s krajem ožujka.
Središnja banka Švicarske drži nepromijenjenu količinu od 1.030 tona zlata, čija je vrijednost porasla jer su investitori, zbog smanjenog apetita za rizikom, tražili utočište u plemenitim metalima.
Ovaj dobitak nadoknadio je gubitak od 5,3 milijarde franaka (oko 5,96 milijardi eura) iz deviznih pozicija ove banke, zbog pada vrijednosti dionica i obveznica koje banka posjeduje.
Rezultat je dodatno umanjen tečajnim gubitcima od 2,3 milijarde franaka (oko 2,59 milijardi eura) u promatranom razdoblju, s obzirom na to da je švicarski franak ojačao u odnosu na američki dolar i euro.
Dobit Švicarske Narodne banke, navodi Reuters, našla se pri donjoj granici raspona procjena UBS-a za prvi kvartal, koji je iznosio od pet do 15 milijardi franaka.
Ekonomist UBS-a, Alessandro Bee, procjenjuje da je ova banka od kraja ožujka izgubila 50 milijardi franaka odnosno 56,25 milijardi eura na vrijednosti svoje imovine zbog jačanja franka te pada vrijednosti američkih obveznica i dionica nakon što je predsjednik Donald Trump najavio nove carine.
„Rast cijene zlata pomaže ublažiti te gubitke, ali to može napraviti samo do određene mjere, pogotovo jer se zlato cijeni u dolarima, što smanjuje njegov efekt preračunato u franke“, rekao je Bee.
Pročitajte još:
Dodao je da su travanjski gubici više nego izbrisali dobit iz prvog kvartala te bi mogli gotovo potpuno poništiti zadržanu dobit iz prošle godine, što dodatno opterećuje financijske rezultate Narodna banka Švicarske.
„Središnja banka Švicarske će se nadati oporavku burzi i slabljenju franka ako želi ostvariti dobit u 2025. godini“, zaključio je Bee.
