U drugom tromjesečju ove godine u Europskoj uniji je ostvareno 826,1 milijuna turističkih noćenja što je za 40,2 milijuna ili 5,1 posto više no u istom razdoblju prošle godine, objavio je Eurostat.
Osjetan rast je vidljiv kako na razini cijele EU tako i na razini pojedinih zemalja članica, a djelomično je to rezultat činjenice da su ove godine uskršnji praznici bili u travnju za razliku od prošle kada su bili na kraju ožujka.
Dvoznamenkasti godišnji rast je zabilježen u Sloveniji od čak 14,2 posto, a slijede Malta s rastom broja noćenja od 9,9 posto, Slovačka s 9,3 posto te Austrija s devet posto.
U Hrvatskoj je porast broja noćenja bio 5,8 posto na 23,5 milijuna od čega uvjerljivo najviše u lipnju jer je tada zabilježeno 14,3 milijuna.
U apsolutnim brojkama najveći broj noćenja u drugom kvartalu je imala Španjolska, i to 141,2 milijuna što je godišnji rast od 4,1 posto.
U tom apsolutnom broju na drugom je mjestu Italija sa 127,6 milijuna noćenja i godišnjim rastom od 4,7 posto.
Slijedi Francuska sa 124,4 milijuna gdje je rast bio 7,6 posto, a onda Njemačka sa 124,3 milijuna i rastom od 3,3 posto.
Veću brojku noćenja od Hrvatske zabilježile su još Grčka sa 46 milijuna, zatim Nizozemska sa 43,9 milijuna, Austrija sa 26,8 milijuna, Poljska s 25,8 milijuna i Portugal s 24,7 milijuna.
U cijeloj EU u lipnju je brojka noćenja iznosila 339,6 milijuna naspram 218,8 milijuna u travnju i 267,7 milijuna u svibnju.
Hrvatska je u travnju imala brojku od 3,3 milijuna, a u svibnju 5,9 milijuna.
Zanimljivo je da su u EU na godišnjoj razini travanj i lipanj zabilježili porast broja noćenja, dok je svibanj imao pad što se vjerojatno isto da objasniti različitim datumima praznika ili produljenih vikenda.
Slovenija je u drugom kvartalu imala 4,54 milijuna turističkih noćenja, a od toga na lipanj otpada 1,97 milijuna.
U istom tom razdoblju Albanija je imala godišnji rast od 32,5 posto na 2,34 milijuna noćenja. Crna Gora je imala pad od 0,4 posto, a Srbija od 6,1 posto.
Pogleda li se podrijetlo gostiju razvidno je kako su međunarodni dolasci doprinijeli nešto više ukupnom rastu broja noćenja u EU no domaći turisti.
Naime, kod stranih gostiju broj noćenja je rastao 5,5 posto, a kod domaćih 4,7 posto.
Slovenija je tu opet na vrhu jer je broj noćenja inozemnih gostiju povećan za 17,7 posto naspram drugog tromjesečja 2024. godine. U Poljskoj je to bilo 16,3 posto, a u Finskoj 15,5 posto.
U Hrvatskoj su u ukupnoj brojci noćenja od 23,5 milijuna inozemni gosti ostvarili brojku od 21,2 milijuna i godišnji rast je bio 4,9 posto. No, broj noćenja domaćih gostiju je na godišnjoj razini rastao puno brže, odnosno čak 15,4 posto.
Španjolska je imala najveći broj noćenja stranih gostiju od 91,4 milijuna, a nakon toga slijede Italija sa 77,2 milijuna i Grčka sa 40,1 milijunom što je tek blago više no što je imala Francuska.
U Njemačkoj je omjer uvjerljivo na strani domaćih gostiju koji su ostvarili 102,6 milijuna noćenja naspram 21,7 milijuna kod inozemnih putnika. U biti, Njemačka i Švedska su jedine EU zemlje u kojima je godišnje ostvaren manji broj noćenja stranih gostiju. U Njemačkoj je to bilo 3,2 posto te u Švedskoj 1,5 posto.
Sve vrste smještaja su u drugom tromjesečju na godišnjoj razini zabilježile porast u broju noćenja. U cijeloj EU u hotelima je ostvareno 519,5 milijuna noćenja što je godišnji rast od 3,6 posto. Drugim riječima, na hotele je otpadalo 62,9 posto ukupnog broja noćenja i tu je vidljivo koliko je stanje u Hrvatskoj, s obzirom na puno veći udio privatnog smještaja, različit od europske situacije.
Na pansione, apartmane i druge slične vrste kratkotrajnog smještaja otpalo je 23 posto noćenja, a na kampove 14,1 posto. U obje te kategorije godišnji rast je bio 7,8 posto.
U Hrvatskoj je najveći broj noćenja ostvaren u privatnom smještaju, i to 9,75 milijuna. U hotelima je brojka bila 8,07 milijuna, a u kampovima 5,7 milijuna. Razlika u korist privatnog smještaja vjerojatno će biti još očiglednija u trećem tromjesečju.
U cijeloj EU u privatnom smještaju je zabilježeno 189,8 milijuna noćenja.
Kolika je u smislu smještajne strukture razlika između Hrvatske i, primjerice, Španjolske pokazuje podatak da je u Španjolskoj u hotelima ostvareno 103,6 milijuna noćenja naspram 24,3 milijuna u privatnom smještaju. U Grčkoj, kao primjer još jednog konkurenta, bilo je 36,7 milijuna noćenja u hotelima i 8,8 milijuna u privatnom smještaju.
Uzme li se u obzir cijelo prvo polugodište ove godine tada je u čitavoj EU bilo 1,28 milijarde turističkih noćenja što je najveća brojka ikad zabilježena u tom razdoblju godine.
Na godišnjoj razini to je bio rast od 2,3 posto, a međunarodni dolasci su u tome dali veći doprinos rastom od 3,1 posto na ukupno 614,1 milijun turističkih noćenja.
Sve članice EU-a osim Irske su imale veći broj noćenja no u istom polugodišnjem razdoblju lani.
U apsolutnom smislu najveći doprinos porastu broja noćenja za 29,4 milijuna na razini EU-a dale su Poljska, Italija i Španjolska.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci 2025. bilo 25,85 milijuna noćenja od čega je na strane goste otpalo 22,6 milijuna. Ukupan rast je 4,2 posto, a kod inozemnih gostiju 3,2 posto.
Najveću apsolutnu brojku noćenja ima Španjolska koja je jedina bila iznad 200 milijuna i došla na 220,3 milijuna noćenja.
