Europska unija razmatra sve opcije, uključujući racionalizaciju goriva i dodatno puštanje nafte iz strateških rezervi, dok se priprema za dugotrajan energetski šok uzrokovan ratom na Bliskom istoku, upozorio je europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen. Riječ je, kako je istaknuo, o krizi koja neće brzo završiti.
“Ovo će biti dugotrajna kriza. Cijene energije ostat će povišene još dugo vremena”, rekao je, dodajući da se za pojedine ključne proizvode očekuje dodatno pogoršanje u nadolazećim tjednima.
Kako prenosi Financial Times, napetosti su dodatno eskalirale zbog gotovo potpunog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih prometnica za naftu, kao i napada na energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu. Takav razvoj događaja uzdrmao je globalna tržišta energije, potaknuo snažan rast cijena i otvorio pitanje dugoročne sigurnosti opskrbe.
Iako EU zasad nije u izravnoj krizi opskrbe, u Bruxellesu već izrađuju planove za suočavanje s dugoročnim posljedicama sukoba.
“Moramo biti sigurni da zemlje imaju ono što im je potrebno”, poručio je Jørgensen, naglasivši kako se situacija analizira ozbiljnije nego ranije.
U tom kontekstu, Unija se priprema i za najgore scenarije, uključujući moguće ograničavanje potrošnje određenih goriva, poput dizela ili avionskog kerozina, iako takve mjere zasad nisu na stolu. Posebnu zabrinutost već su izrazile zrakoplovne kompanije zbog dostupnosti avionskog goriva.
Istodobno, razmatra se i dodatno korištenje strateških rezervi nafte, nakon što su zemlje članice već sudjelovale u rekordnom puštanju rezervi prošlog mjeseca kako bi ublažile rast cijena. Jørgensen nije želio precizirati kada bi se nova intervencija mogla dogoditi, ali je naglasio da će se takva odluka donijeti pravodobno i razmjerno razvoju situacije.
Kriza se već prelijeva i na šire gospodarstvo, podižući rizik od rasta inflacije i usporavanja gospodarskog rasta, dok pojedine države ponovno aktiviraju termoelektrane na ugljen kako bi osigurale stabilnu opskrbu energijom.
Pročitajte još:
Unatoč pritiscima, Europska unija zasad ne planira mijenjati postojeća pravila, uključujući standarde za goriva ili uvoz ruskog ukapljenog plina, ali ne isključuje mogućnost regulatornih prilagodbi ako se situacija dodatno pogorša.
Kako zaključuju u Bruxellesu, ključ će biti u pravovremenoj reakciji – jer ako se kriza pokaže dugotrajnijom, Europa će morati posegnuti za svim raspoloživim alatima kako bi zaštitila opskrbu i stabilnost tržišta.
