Očekuje se da će do 2050. godine više od 30 posto zaliha bakra, 60 posto kobalta i više od 70 posto zaliha litija biti izloženo značajnom riziku od suše, piše u PwC-ovom izvješću ‘Klimatski rizici za opskrbu sirovinama u EU-u’.
Izvješće razmatra kako ubrzane klimatske promjene mogu narušiti opskrbu devet ključnih sirovina u EU, a to su najznačajniji minerali, koje smo već naveli, ključni usjevi kao što su pšenica, riža i kukuruz te esencijalni metali – cink, željezo i aluminij. Najmanje 25 posto zaliha svih devet sirovina u EU će do 2050. godine biti izloženo značajnim rizicima od suše ili toplinskog stresa.
Iz PwC-a ističu da bi zbog toga članovi uprava trebali ubrzati provedbu svojih akcijskih planova za prilagodbu klimatskim rizicima. Prema PwC-ovom Globalnom istraživanju o stajalištima predsjednika uprava za 2024. godinu, njih 47 posto smatra da su već usredotočeni na zaštitu svojih zaposlenika i fizičke imovine od klimatskih rizika.
Statističari očekuju da će potražnja za litijem u Europi do 2030. godine premašiti 25 posto ukupne globalne ponude, što će povećati ovisnost EU-a o uvozu. Do toga bi moglo doći zbog sve veće potražnje za litij-ionskim baterijama koje se koriste u prijenosnoj elektronici, sustavima za pohranu energije i električnim vozilima.
Što se tiče metala, aluminij je ključan za prelazak na kružno gospodarstvo. Više od 10 posto svih zaliha boksita u EU, koji se koristi za proizvodnju aluminija, bit će izloženo riziku od toplinskog stresa do 2035. godine, a taj će postotak porasti na više od 35 posto do 2050.
Zbog ulaganja Europske komisije u infrastrukturne projekte povezane sa Zelenim planom očekuje se rast potražnje za čelikom, a to bi moglo biti otežano zbog ovisnosti o zalihama željeza koje će do 2035. godine biti izložene rizicima u 24 posto slučaja.
U izvješću EU Agricultural Outlook navedeno je da kukuruz, pšenica i riža čine značajan udio u prehrani ljudi i stoke u EU-u, no zalihe tih usjeva će do 2035. godine biti izložene naglom porastu rizika od suše, a sve zbog klimatskih promjena.
Pročitajte još:
Iz PwC-a kažu da se, za razliku od minerala i metala, većina usjeva u EU, koji su izloženi riziku od suše, proizvodi unutar same Unije. Dakle, članovi uprava i kreatori politika imaju veće mogućnosti za provedbu mjera koje će pomoći poljoprivrednicima u prilagodbi na sušu.
“Ovo istraživanje pokazuje da čak ni buduća smanjenja emisija neće potpuno spriječiti moguće poremećaje u opskrbi sirovinama koje su ključne za gospodarski rast EU-a. Budući da EU želi predvoditi tranziciju na neto nultu stopu emisija, osobito je važno da se kreatori politika i šira poslovna zajednica uključe u napore koji pomažu opskrbnim mrežama da se prilagode rastućim rizicima povezanim s klimatskim promjenama”, rekla je Renate de Lange, voditeljica aktivnosti povezanih s pitanjima održivosti za područje EMEA i PwC Europa, PwC Nizozemska.
