Prošle godine hrvatski poljoprivrednici proizveli su više kravljeg mlijeka, a uvezeno je manje

Ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenog u prošloj godini u Hrvatskoj povećana je za 0,5 posto na godišnjoj razini, dok je količina ovčjeg mlijeka bila manja za 7,2 posto, a kozjega za 4,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Tako je lani kravljeg mlijeka bilo više za oko 1.700 tona, ovčjega manje za 129 tona, a kozjega manje za 151 tonu.

Istodobno, količina neobranog mlijeka koje su mljekare uvezle smanjena je za 1,5 posto, odnosno za oko 2.610 tona, a količina uvezenog vrhnja povećana je za 46,7 posto ili za oko 2.560 tona.

Proizvodnja mlijeka za piće smanjena je za oko 32.930 tona ili 13 posto u 2024. u odnosu na 2023. godinu, dok je količina vrhnja povećana za 1.000 tona ili 3,1 posto. Proizvodnja fermentiranih proizvoda povećana je za 1.057 tona ili 1,1 posto, napitaka s mliječnom bazom za 6.775 tona ili 38,1 posto, a maslaca za 481 tonu ili 14,2 posto.

S druge strane, ukupna proizvodnja kravljeg sira smanjena je za 1.337 tona ili 4,1 posto, proizvodnja ovčjeg sira bila je manja za 21,3 posto, a proizvodnja kozjeg sira smanjena je za 34,6 posto. Od ostalih sireva smanjena je proizvodnja srednje tvrdog sira, za 14,2 posto ili 1.690 tona i srednje mekanog sira, za 4,9 posto ili devet tona. Povećana je pak proizvodnja mekanog sira, za 10,4 posto, tvrdog sira, za 11,1 posto, ekstra tvrdog sira, za 8,9 posto, i svježeg sira, za 0,4 posto, prema DZS-u.

Ukupan sadržaj mliječne masti u kravljem mlijeku smanjen je za 1,2 posto, u ovčjem za devet posto, a u kozjem za 7,6 posto. Ukupna količina mliječne masti u mlijeku za piće bila je manja za 8,8 posto, u fermentiranim proizvodima za 1,3 posto i u siru od čistog kravljeg mlijeka za 5,2 posto. Povećanje mliječne masti zabilježeno je samo u vrhnju i maslacu za 1,5 odnosno 17,5 posto.

Sadržaj bjelančevina kravljeg mlijeka povećan je u mlijeku za piće, za 1,7 posto, i u vrhnju, za jedan posto, dok je u kravljem siru smanjen za 5,9 posto.

Podsjećamo, proizvodnja kravljeg mlijeka u 2023. godini iznosila je 454,3 milijuna litara i bila je manja za 10,4 posto u usporedbi s 2022. godinom. Dakle, u 2024. se proizvodnja malo oporavila, ali ne značajno.

U ožujku ove godine je, pak, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uputilo u javnu raspravu prijedlog Programa potpore malim mljekarama za sufinanciranje nabave opreme za sabiranje i transport svježeg sirovog mlijeka u 2025. i 2026. godini, vrijedan četiri milijuna eura.

Poručili su da bi se dodjelom potpore trebala zadržati postojeća razina proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućiti modernizacija malih mljekara, a posljedično i očuvati proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima iznesenim u prijedlogu programa, u Hrvatskoj je tijekom 2024. poslovalo 27 malih mljekara, koje na godišnjoj razini prerade gotovo 29 milijuna kilograma mlijeka, od kojeg najveći udio čini kravlje, oko 95 posto, i manji ovčje, 3,4 posto, te kozje mlijeko, 1,1 posto. Male mljekare prikupe i prerade 7,5 posto od ukupne količine mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj, piše Hina. Kako bi osigurale dovoljnu količinu mlijeka za preradu, male mljekare surađuju s više od 600 gospodarstava, što je više od 20 posto od ukupnog broja proizvođača mlijeka.