Prosječna cijena oranica u 2023. manja nego ranijih godina

U Hrvatskoj je lani godišnja prosječna cijena zakupa oranica iznosila 107 eura po hektaru, što je za pet eura manje nego u 2022. godini. Cijena livada iznosila 72 eura po hektaru, a pašnjaka 44 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statističari navode da su podaci o cijenama oranica, livada i pašnjaka u 2023. prikazani prema klasifikaciji HR NUTS 2021. – HR NUTS 2.

Prošle godine je prosječna cijena zakupa oranica u Panonskoj Hrvatskoj iznosila 89 eura po hektaru, pašnjaka 48 eura, a livada 77 eura. Prosječna cijena zakupa oranica u Gradu Zagrebu iznosila je 130 eura po hektaru, a livada 89 eura. U Sjevernoj Hrvatskoj se za zakup oranica u 2023. plaćalo 107 eura po hektaru, dok je hektar livada koštao 86 eura, a pašnjaka 46 eura.

“Podaci o cijenama zemljišta uzetima u zakup dobiveni su na temelju raspoloživih administrativnih izvora Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva”, navode iz DZS-a.

Nedavno je HUP-ova Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede ukazala na razloge koje smatraju ključnim za negativne trendove u poljoprivrednoj proizvodnji. Među tim razlozima su, između ostalog, bili prosjek površina po poljoprivrednom gospodarstvu od samo sedam hektara i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji nastavlja cijepati proizvodno-tehnološke cjeline te tako smanjuje površine poljoprivrednih proizvođača.

Pozvali su Ministarstvo poljoprivrede da uredbom produži ugovore o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta na idućih 15 godina, uz obvezni dokaz proizvodnje na tim površinama i zadržavanje maksimalne cijene po hektaru u ugovorima. Smatraju da će tako programi za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj polučiti bolje rezultate.

Procjene su da je 100.000 hektara tretirano privremenim ugovorima koji se produžuju na dvije godine, i veliki broj najboljih poljoprivrednih proizvođača neće povećati proizvodnju bez dugoročnijih ugovora. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kažu da je od 2013. godine u Hrvatskoj 100.000 hektara najkvalitetnijeg državnog poljoprivrednog zemljišta u kratkoročnim zakupima i te površine su onemogućene za apsorpciju državnih strategija, EU fondova, kooperaciju i preradu te su nevidljive za bankarske kredite.

U Hrvatskoj se koristi 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a tu površinu koristi 164.629 poljoprivrednih gospodarstava. Pritom njih 91.518 ili 55,6 posto ima površinu upisanu u ARKOD manju od tri hektara, prenosi Hina. Od upisanih 122.879 OPG-ova, 60.761 odnosno 49,5 posto nema niti jednog člana.

To je jedan od razloga za smanjenje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, a drugi su niske cijene žita i visoke cijene repromaterijala. Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), potvrdio je to za Financije.hr.

U srpnju nam je otkrio da je u 2023. smanjeno otprilike 20 do 30.000 hektara površina za proizvodnju. Smatra da bi formiranje cijene prema troškovima uzgoja bilo bi jedno od boljih rješenja za poljoprivrednike jer u suprotnom neće moći nastaviti proizvodnju.