Proširen broj bolesti povezanih s azbestom – tvornica odavno zatvorena, novooboljelih i dalje ima

Iako je azbest u Europskoj uniji zabranjen od 2005. godine, od posljedica kontakta s tim materijalom i dalje se umire. Očekuje se da će broj oboljelih u Europi rasti do kasnih 2030-ih.

Tvornica salonita u Vranjicu nedaleko od Splita zatvorena je još 2008. godine. Radnici tog pogona, kao i oni koji su azbestu bili izloženi u brodogradilištima, obeštećeni su. No, i dalje se javljaju novooboljeli, jer posljedice azbesta osjećaju se desetljećima.

Azbestu mogu biti izloženi i radnici u graditeljstvu. U zgradama, izgrađenima prije zabrane, azbest je još prisutan u zidovima, krovovima i izolaciji. Sitna vlakna koja se oslobađaju prilikom rekonstrukcije mogu, ako se udahnu, uzrokovati teške bolesti godinama kasnije.

Europska komisija donijela je 2023. paket mjera koji uključuje ažuriranje popisa profesionalnih bolesti i nove smjernice za sigurno uklanjanje azbesta. Hrvatski sabor trenutačno u prvom čitanju raspravlja o tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu. Tim prijedlogom zakona proširuje se popis bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu, a samim time i pravo na novčanu naknadu.

Najvažnija novost odnosi se na proširenje popisa, na kojem su uz azbest i slobodna vlakna, te niz materijala koji ga mogu sadržavati.

Proširuje se i popis profesionalnih bolesti koje se priznaju kao posljedica izloženosti azbestnim vlaknima. Dosadašnji zakon uglavnom je obuhvaćao azbestozu, mezoteliom i karcinom pluća. Prema novim izmjenama, pravo na obeštećenje sada se priznaje i za maligne tumore dišnog sustava, uključujući karcinom bronha i grkljana, maligne tumore probavnog sustava, poput raka ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma, maligne tumore jajnika.

Zakon donosi i važnu promjenu u načinu isplate obeštećenja. Umjesto dosadašnje obročne isplate kroz tri godine, naknada će se isplaćivati u punom iznosu odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, čime se postupak pojednostavljuje i ubrzava, a oboljeli i njihove obitelji dobivaju sredstva bez dugotrajnog čekanja.

Izmjene će se primjenjivati i na sve postupke koji su već u tijeku, ako je to povoljnije za radnika, čime se osigurava jednako postupanje prema svima koji su pretrpjeli štetu zbog izloženosti azbestu.

Tijekom rasprave istaknuto je da je dosad isplaćeno 12 milijuna eura odštete radnicima koji su bili profesionalno izloženi azbestu, kao i to da imamo 794 korisnika mirovine radnika profesionalno oboljelih od izloženosti azbestu.

Nezavisna saborska zastupnica Boška Ban upozorila je na problem nelegalnih odlagališta. Jedno takvo nalazi se u općini Podturen u Međimurskoj županiji. Istaknula je i praksu da se nezakonito odložen otpad uklanja sredstvima iz fondova i lokalnih proračuna, odnosno novcem građana, dok korist od nezakonitog postupanja ostaje privatna.

“To je trenutak u kojem se postavlja pitanje pravednosti sustava – tko snosi teret, a tko ostvaruje korist“, istaknula je nezavisna zastupnica Ban.

Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva istaknula je kako je cilj ovih zakona prevenirati pojavnost novih oboljelih, primjerice mjerama zaštite na radu na gradilištima.

Za provedbu zakona osigurana su sredstva u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a procjenjuje se da će u razdoblju od 2026. do 2028. godine za obeštećenja biti izdvojeno više od 800 tisuća eura.