Val odgoda, cjenovni pritisak i neizvjesnost oko odgovarajućih politika umanjuju dinamiku planiranih projekata vezanih za zeleni vodik, pa je Međunarodna agencija za energiju (IEA) srezala prognozu rezultata takvih projekata do 2030. za čak četvrtinu.
Umjesto prošlogodišnjih očekivanja od 49 milijuna metričkih tona godišnje tog niskougljičnog goriva sada se očekuje da će se do kraja 2030. proizvesti 37 milijuna tona godišnje.
Izvješće IEA ističe da je to jednostavno zbog toga što svi najavljeni projekti ne uspijevaju biti dovršeni onako kako su najavljeni.
Unatoč toj lošoj strani priče, IEA navodi da, kada se pogledaju pogoni za proizvodnju koji su već u uporabi, u izgradnji ili su došli do faze konačne investicijske odluke, kapaciteti će do kraja 2030. biti pet puta veći no što su bili u prošloj godini, odnosno za više od četiri milijuna tona godišnje.
Ako bi vlade u međuvremenu razradile učinkovite politike koje bi poticale potražnju za vodikom i ubrzale izgradnju infrastrukture, moglo bi se dodati još oko šest milijuna tona.
Glavna zapreka ostaje cjenovna konkurentnost budući da su niže cijene prirodnog plina zadnjih mjeseci učinile da fosilnih ili sivi vodik bude isplativiji od onoga koji se proizvodi elektrolizom.
IEA očekuje da bi se taj cjenovni jaz mogao smanjiti u idućih pet godina kako tehnološki troškovi padaju i kako pojedine regije sa snažnim zamahom u razvoju uporabe obnovljivih izvora i novom regulativom poboljšavaju troškovnu strukturu.
Kina je vodeća u razvoju elektrolizatora i na tu zemlju otpada 65 posto globalnog kapaciteta koji se instalira ili dolazi u fazu konačne investicijske odluke. Istodobno, u Kini je gotovo 60 posto ukupnih svjetskih kapaciteta za proizvodnju elektrolizatora.
Niskougljični vodik se proizvodi elektrolizom kojom se voda razdvaja na vodik i kisik korištenjem električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Kineske bi se tvrtke ipak mogle suočiti sa izazovom u budućnosti jer postojeći proizvodni kapacitet od 20 gigavata godišnje nadmašuje trenutačnu potražnju, napominje Reuters.
IEA je napravio analizu koja pokazuje da instaliranje kineskih elektrolizatora drugim zemljama ne donosi neku troškovnu prednost budući da se dodaju transportni i carinski troškovi.
Jugoistočna Azija, inače, čini se da postaje važno tržište za zeleni vodik jer se očekuje da će se tamo, prema najavljenim projektima, do 2030. proizvoditi oko 430 tisuća tona godišnje što je veliki skok u odnosu na trenutačnih tri tisuće tona.
INA u riječkoj rafineriji radi na izradi pogona za proizvodnju zelenog vodika koij bi trebao imati kapacitet do četiri tone vodika dnevno, a proizvedeni vodik bi služio za transport.
Hrvatska je dio projekta Dolina vodika Sjeverni Jadran zajedno s talijanskom regijom Friuli-Venezia-Giulia i Slovenijom u okviru kojega se razvija niz projekata koji bi trebali osnažiti uporabu tog zelenog energenta. Ideja je da se u tom okviru proizvodi oko pet tisuća tona zelenog vodika godišnje.
Pročitajte još:
To je partnerstvo 37 organizacija koje razvijaju 17 pilot-projekata u područjima energije, transporta i u sektorima koji najteže provode proces dekarbonizacije.
Hrvatski sudionici sa svojim projektima su Indeloop (DOK-ING grupa), Maritime Center of Excellence, Dilj (NEXE grupa), Gitone Kvarner, ACI Marine i Active Solera.
