Proizvodnja u eurozoni u lipnju zabilježila neočekivano velik pad

Industrijska proizvodnja u eurozoni u lipnju je pala više nego što se očekivalo, iako se u drugom kvartalu godine zadržao ukupni gospodarski rast. Najnoviji podaci dovode u pitanje rašireno uvjerenje da eurozona – u kojoj je 20 država članica Europske unije – još uvijek otporna na posljedice globalnog trgovinskog rata.

Industrijska proizvodnja je u lipnju pala za 1,3 posto u odnosu na svibanj, potaknuta ponajviše velikim padom u Njemačkoj i slabijom proizvodnjom potrošačke robe, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata. Analitičari su očekivali pad od 1,0 posto.

Osim toga, Eurostat je revidirao svoju procjenu rasta proizvodnje za svibanj ove godine, na 1,1 posto s ranijih 1,7 posto, što ukazuje da je trend oporavka ipak slabiji negoo što se donedavno mislilo.

BDP eurozone je u drugom kvartalu rastao za 0,1 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, u skladu s preliminarnim procjenama. Zaposlenost je rasla za mršavih 0,1 posto – u skladu s očekivanjima stručnjaka iz Reutersove ankete, no manje od 0,2 posto u prva tri mjeseca ove godine.

Relativno optimistični pokazatelji koji su se objavljivali u posljednje vrijeme, od indeksa menadžera narudžbe (PMI) pa do prognoza Europske komisije, potaknuli su narativ da zbog snažne potrošnje eurozona pokazuje otpornost na trgovinske napetosti. Međutim, najnovije brojke, poput primjerice pada narudžbi u industriji ili pada investicijskog optimizma u Njemačkoj, osporavaju takve interpretacije.

Ipak, ulagači se i dalje nadaju da će doći do blagog oporavka, pod pretpostavkom da će nedavno dogovoren trgovinski sporazum EU i SAD-a pružiti prijeko potrebnu sigurnost i predvidljivost, te da će njemačke najave značajnog povećanja javne potrošnje potaknuti rast.

Zbog toga financijski ulagači misle da bi Europska središnja banka (ESB) mogla prestati sa snižavanjem kamatnih stopa, i da njeni lideri neće reagirati na privremeni pad inflacije ispod ciljane vrijednosti od 2 posto, jer se u međuvremenu gomilaju cjenovni pritisci u srednjoročnom razdoblju.

Izgledno je da još neko vrijeme neće biti značajnog rasta. Eurozona bi po prognozama mogla imati tek skroman rast od oko 1 posto godišnje u sljedećih nekoliko godina, što znači da će zaostajati za drugim velikim svjetskim ekonomijama, s obzirom na strukturnu neučinkovitost.

U usporedbi s istim razdobljem godinu dana ranije gospodarski rast je u drugom tromjesečju ove godine iznosio 1,4 posto, iako se taj skok pripisuje jednokratnom povećanju potražnje u mjesecima uoči stupanja na snagu novih američkih carina u travnju. Smatra vse da će se ta brojka polako usporavati prije nego što dođe do novog ubrzanja 2026. godine.

Mjesečni pad industrijske proizvodnje u lipnju najviše je potaknuo padom od 2,3 posto u Njemačkoj, te padom od 11,3 posto u Irskoj. Iako irski pad na prvi pogled izgleda veliko, ta brojka neće dovesti do veće zabrinutosti, budući da je poznato da su irski podaci iznimno nestabilni zbog aktivnosti koje tamo obavljaju velike multinacionalne kompanije, uglavnom u farmaceutskom i IT sektoru.

Gledajući pojedine industrijske sektore, u svim područjima osim u proizvodnji energije prošlog mjeseca je zabilježen pad, a ponajviše u sektoru proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara za 4,7 posto, te u proizvodnji kapitalnih dobara, za 2,2 posto.