U Europskoj uniji (EU) je prošle godine proizvedeno 161,8 milijuna tona mlijeka što je za 900 tisuća tona više no u 2023. godini i 12,1 milijuna tona više no što je bio slučaj u 2014. godini. Kako navodi Eurostat, očit je lagani rast proizvodnje mlijeka u EU u zadnjih deset godina.
Većina proizvedenog mlijeka u prošloj godini ili 150,8 milijuna tona isporučeno je mljekarama za proizvodnju svježih ili prerađenih mliječnih proizvoda. Najviše od toga je iskorišteno za proizvodnju sira i maslaca. Konkretno, 59,9 milijuna tona punomasnog mlijeka i 17 milijuna tona obranog mlijeka iskorišteno je za proizvodnju 10,8 milijuna tona sira.
Također, 44,2 milijuna tona punomasnog mlijeka je pretvoreno u 2,3 milijuna tona maslaca i takozvanih žutih proizvoda kao što je tekući maslac te 41,5 milijuna tona obranog mlijeka.
Njemačka je najveći proizvođač mlijeka za konzumaciju s udjelom od 18,8 posto u ukupnoj proizvodnji. Ta je zemlja i najveći proizvođač kiselog mlijeka u EU s udjelom od 27,1 posto, maslaca s 20,6 posto te sira s 22,5 posto. Španjolska je drugi najveći proizvođač mlijeka koje se koristi za konzumaciju s 15,2 posto udjela, a treća je Francuska s 12,7 posto.
Nizozemska je pak drugi najveći proizvođač kiseloga mlijeka i proizvoda od kiseloga mlijeka s udjelom u ukupnoj EU proizvodnji od 16,8 posto. Treća je u toj kategoriji Poljska s 10,4 posto.
Kod maslaca i sira ukupno je druga Francuska s udjelima od 17,2, odnosno 17,8 posto. U proizvodnji maslaca u EU na trećem je mjestu Irska sa 14,8 posto.
Od ukupno proizvedenih 161,8 milijuna tona sirovog mlijeka u EU prošle godine, čak 96 posto bilo je kravlje mlijeko. Ostatak otpada na ovčje, kozje i bivolje mlijeko.
Njemačka je proizvela malo više od petine ili 22 posto europskog svježeg kravljeg mlijeka. Na pet zemalja, a to su osim Njemačke još i Francuska, Poljska, Nizozemska i Italija, otpada gotovo dvije trećine ili 65,1 posto proizvodnje svježeg kravljeg mlijeka.
Malo je zemalja EU-a gdje mlijeko koje nije kravlje čini važan dio mliječne proizvodnje. To je uglavnom slučaj na Mediteranu. Španjolska je tako proizvela 1,1 milijun tona ovčjeg i kozjeg mlijeka, Grčka 900 tisuća tona, Francuska 800 tisuća tona, a Italija 700 tisuća tona. U Grčkoj, primjerice, 58,1 posto mlijeka isporučenog mljekarama nije bilo kravlje.
Tek 11 zemalja EU-a imalo je proizvodnju mlijeka koje nije kravlje, a među njima je i Hrvatska. U Hrvatskoj je na druge vrste mlijeka otpalo 1,2 posto ukupne proizvodnje, dakle 98,8 posto je bilo kravlje.
Pročitajte još:
Hrvatska je prošle godine proizvela 477 tisuća tona mlijeka od čega je na kravlje otpalo 468 tisuća tona. Godinu ranije ukupna proizvodnja je bila 479 tisuća tona.
Slovenija je u 2024. proizvela 611 tisuća tona od čega 609 tisuća tona kravljeg. U 2023. je brojka ukupne proizvodnje iznosila 608 tisuća tona.
