Proizvodnja i prerada mlijeka u Hrvatskoj zapošljava tisuće ljudi

Povijest mljekarstva u Hrvatskoj usko je povezana s razvojem stočarstva i poljoprivrede, koje su u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća bile ključne gospodarske djelatnosti.

Krajem 19. stoljeća, Hrvatska zemaljska vlada pokrenula je program razvoja stočarstva s ciljem oplemenjivanja domaćih pasmina. Tijekom tog razdoblja, osnovane su udruge u Križevcima, Žabnu, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Novoj Gradiški, koje su se bavile poboljšanjem muznosti i početkom kontrole kvalitete mlijeka.

Godine 1916. Savez marvogojskih udruga uveo je kontrolu mliječnosti i počeo se baviti kvalitetom mlijeka. Međutim, razdoblje stagnacije počelo je 1918. i trajalo do 1924., kada je industrijalizacija i znanstvena dostignuća omogućila promjene u stočarskoj proizvodnji, uključujući specijalizaciju i promjene pasminskih struktura. Tijekom tog razdoblja, simentalac je postao mlječniji s naglašenom kakvoćom mesa, a uveden je i Holstein s visokom proizvodnjom mlijeka.

U Dalmaciji, ovčarstvo je predstavljalo najvažniju gospodarsku granu, a broj ovaca rastao je do 1911. godine, kada je iznosio 1.842.913. Nakon toga, broj ovaca počeo je opadati, a do 1992. godine smanjio se na 524.418. Također, broj koza je drastično opao, ali je nakon 1992. godine počeo rasti.

U 20. stoljeću, značajnu ulogu u razvoju mljekarstva imale su mljekare poput Dukata, koji je osnovan 1912. godine i od tada kontinuirano doprinosi razvoju mljekarske industrije u Hrvatskoj.

Danas, mljekarstvo u Hrvatskoj suočava se s izazovima poput smanjenja broja proizvođača i potrebe za modernizacijom proizvodnje. Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. godine usmjeren je na povećanje produktivnosti, modernizaciju gospodarstava i razvoj novih tehnologija u proizvodnji mlijeka.

U studenom 2024. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prikupljeno je 28.907 tona kravljeg mlijeka. Od toga je mlijeko za piće činilo je 14.902 tona, fermentirani proizvodi 6.984, a sir 2.661 tonu. Također, prema istim podacima, tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci prikupi se više kravljeg mlijeka, pa je tako najveća količina mlijeka u 2024. godini prikupljena u svibnju – 34.685 tone, od čega je mlijeko za piće činilo 19.510 tona, fermentirani proizvodi, kao što su jogurt, kefir i kiselo mlijeko – 8.318 a za sir 2.917 tone mlijeka. Ostatak mlijeka utrošen je na druge proizvode od mlijeka kao što su maslac, vrhnje i slično.

Uspoređujući ove podatke s 2023. godinom, vidno je da su skoro na istoj razini te da većih promjena u proizvodnji kao i količinama prikupljenog kravljeg mlijeka skoro pa i da nema.

Prema NKD 2007., djelatnost mljekara i proizvođača sira podrazumijeva proizvodnju svježega tekućeg mlijeka, pasteriziranoga, steriliziranog, homogeniziranoga i/ili obrađena na vrlo visokim temperaturama, proizvodnju na mlijeku baziranih napitaka, proizvodnju vrhnja od svježeg mlijeka, pasteriziranoga, steriliziranog, homogeniziranoga, proizvodnju mlijeka u prahu i kondenziranog mlijeka, zaslađenoga ili nezaslađenoga, proizvodnju mlijeka i vrhnja u krutom stanju zatim proizvodnju maslaca, jogurta, sira i skute, sirutke te kazeina i laktoze.

Pedeset najvećih hrvatskih tvrtki koji se bave ovom djelatnošću u 2023. godini, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, ostvarile su ukupnu dobit od 25.836.253,80 eura dok su njihovi ukupni prihodi iznosili 508.501.912,90 eura. Ove tvrtke ukupno su zapošljavale 2.097 radnika.

Prva po ostvarenoj dobiti je Dukat d.d., koja je i jedna od najstarijih hrvatskih mljekara, osnovana 1912. godine kao Gradska mljekara u Zagrebu. Danas Dukat ima 1.246 radnika, i prema podacima CompanyWalla, ukupni prihodi ostvareni u 2023. godini iznosili su 352.943.113,16 eura dok je njihova ostvarena dobit iznosila 16.706.636,48 eura. Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposleniku iznosila je 2.166,39 eura.

Druga, po ostvarenoj dobiti jeste KIM d.o.o, iz Karlovca, nekada posrnuli mljekarski div. KIM je danas najnapredniji proizvodni pogon za proizvodnju trajnog mlijeka u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi te ponos grada Karlovca.

Povijest KIM Mljekare Karlovac započinje 1968. godine otvaranjem proizvodnog pogona za preradu svježeg sirovog mlijeka, tada u sklopu Udruge „Zagrebačka mljekara“. Tijekom godina mljekara proširuje asortiman, 1979. godine mijenja ime u KIM – Karlovačka industrija mlijeka te unapređuje proizvodne tehnologije i kapacitete, da bi od 1991. do 1995. godine tvornica, uslijed ratnih zbivanja, radila uz prekide.

Danas je KIM, zahvaljujući svojim zaposlenicima i njihovoj stručnosti te podršci Dukata i grupe Lactalis, vodeći proizvođač i izvoznik trajnih mliječnih proizvoda u sustavu Dukata, te najnapredniji proizvodni pogon za proizvodnju trajnog mlijeka u ovom dijelu Europe.

Njihovi ukupni prihodi, prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini, iznosili su 62.152.172,11 eura dok je ostvarena dobit u istoj godini iznosila 3.775.501,28 eura. Tvrtka je zapošljavala 118 djelatnika a prosječna isplaćena bruto mjesečna plaća iznosila je u 2023. godini 1.813,65 eura.

Treća na listi CompanyWalla je Zdenka – mliječni proizvodi d.o.o., jedna od najstarijih mliječnih industrija u Hrvatskoj, koja bilježi svoje početke 1897. godine. Sjedište se nalazi u Velikim Zdencima, u središnjem dijelu Hrvatske, 35 kilometara jugoistočno od grada Bjelovara. Već od dvadesetih godina prošlog stoljeća, počinju s proizvodnjom slavnog topljenog sira.

Ova tvrtka u 2023. godini ostvarila je ukupne prihode od 35.525.755,41 eura dok je ostvarena dobit iznosila 1.098.864,02 eura. Tvrtka je u 2023. godini zapošljavala 257 djelatnika i isplaćivala prosječnu mjesečnu bruto plaću u iznosu od 1.033,03 eura.

Interesantno je naglasiti i da je na četvrtom mjestu po dobiti bonitetne kuće CompanyWall nalazi mini mljekara Veronika d.o.o. iz općine Desinić u Zagorju te da je i najmlađa. S radom je započela potkraj 2000. te godine, kao prva i još uvijek jedina mljekara na području Krapinsko-zagorske županije.

Njihovi ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 14.087.456,20 eura dok je ukupna dobit iznosila 402.909,73 eura. Tvrtka je u 2023. godini imala 189 zaposlenika te isplaćivala prosječnu mjesečnu bruto plaću od 1.030,36 eura.

Najuspješnije kompanije u kategoriji Djelatnosti mljekara i proizvođača sira
Naziv kompanije	Ukupni prihod u 2023. u EUR	Ukupna dobit u 2023. u EUR	Broj zaposlenih u 2023.
DUKAT d.d.	352.943.113,16	16.706.636,48	1246
KIM   d.o.o.	62.152.172,11	3.775.501,28	118
ZDENKA-mliječni proizvodi d.o.o.	35.525.755,41	1.098.864,02	257
MINI   MLJEKARA – VERONIKA d.o.o.	14.087.456,20	402.909,73	189
SIRANA GLIGORA d.o.o.	5.215.066,60	310.754,82	39
EURO-MILK   d.o.o.	7.188.563,66	289.124,92	49
TRADICIJSKI SIREVI d.o.o.	2.685.796,46	272.017,14	10
TRAJNO   MLIJEKO d.o.o.	1.781.141,63	119.117,71	6
MLJEKARA LATUS d. o. o.	1.794.480,82	100.529,41	19
MLJEKARA   SINJ d.o.o.	4.884.251,62	92.603,03	4
VESNA LOBORIKA d.o.o.	1.349.223,66	57.249,39	18
DALMATINSKI   SIREVI d.o.o.	2.886.888,98	55.793,33	24
MLJEKAR LOGISTIKA d.o.o.	5.521.578,60	40.771,46	14
BIOGAL   d.o.o.	841.658,06	38.263,02	14
CASEUS d.o.o.	427.513,01	37.153,73	6
SIRANA   MILKA j.d.o.o.	403.858,09	31.812,18	5
EKO-GACKA poljoprivredna zadruga	208.982,42	30.737,14	2
EKO   VEDRINE d.o.o.	347.188,79	30.698,29	4
PUĐA d.o.o.	3.000.792,63	18.610,56	11
PZ OTOK   KRK	97.425,93	18.287,20	2
BRAVARICA j. d. o. o.	57.293,05	18.141,16	1
OPG   MITROVIĆ VLADIMIR	545.317,05	17.955,78	7
PG BISTROVIĆ d.o.o.	906.860,12	15.335,95	10
*svi podaci su u eurima