Proizvođačke cijene u industriji eurozone porasle na mjesečnoj razini u studenom, u Hrvatskoj pale

Proizvođačke cijene industrije su u studenom 2024. porasle za 1,6 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, u odnosu na mjesec prije, prema podacima koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Na godišnjoj razini su proizvođačke cijene industrije pale za 1,2 posto u eurozoni i za 1,1 posto u EU.

U studenom su na mjesečnoj razini u eurozoni pale proizvođačke cijene kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto, a kod intermedijarnih proizvoda za 0,1 posto.

Istodobno, ostale su stabilne kod kapitalnih dobara i netrajne potrošnje robe, dok su kod energije porasle za 5,4 posto. Statističari navode da su u tom razdoblju cijene u ukupnoj industriji, bez energije, ostale stabilne.

U studenom 2024. u odnosu na studeni 2023. godine, cijene su najviše pale kod energije i to za 5,3 posto. Zatim su pale kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 0,6 posto, i kod intermedijarnih proizvoda, za 0,3 posto. S druge strane, proizvođačke cijene industrije porasle su za netrajne proizvode za široku potrošnju, za 1,9 posto, i kapitalna dobra, za 1,3 posto. Cijene u ukupnoj industriji bez energije porasle su za 0,9 posto.

U EU su na mjesečnoj razini cijene porasle kod energije, za 5,4 posto, i netrajnih proizvoda široke potrošnje, za 0,2 posto. Za sve ostalo bile su stabilne. Prema Eurostatu, cijene u ukupnoj industriji bez energije porasle su za 0,1 posto.

Na godišnjoj razini su proizvođačke cijene industrije u EU pale kod energije za 4,8 posto i intermedijarnih proizvoda za 0,2 posto. Međutim, porasle su kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 1,9 posto, kod kapitalnih dobara bile su veće za 1,5 posto, a kod trajnih proizvoda široke potrošnje za 0,5 posto. Cijene u ukupnoj industriji bez energije porasle su jednako kao i u eurozoni.

Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći mjesečni rast proizvođačkih cijena industrije zabilježen je u Bugarskoj, za 4,9 posto. Zatim su Irska i Švedska s 4,5 posto odnosno 4,2 posto. Najveći pad zabilježen je u Estoniji i na Cipru, po 1,4 posto. Na drugom mjestu je Slovačka s padom od 0,5 posto, a na trećem Luksemburgu s 0,4 posto. Pad je zabilježen i u Hrvatskoj, od 0,2 posto.

Najveći godišnji pad cijena zabilježen je u Slovačkoj, za 18,4 posto. Slijede Luksemburg, sa 6,6 posto, i Francuska, s 5,2 posto. Nakon njih je Hrvatska u kojoj su proizvođačke cijene industrije na godišnjoj razini pale za 5,1 posto. S druge strane, najveći rast zabilježen je u Irskoj, za 5,4 posto, a nakon nje su Danska i Mađarska, obje po 3,2 posto, i na kraju Portugal s dva posto.