Proizvođačke cijene u eurozoni pale zbog energije, u Hrvatskoj ipak rast

U studenome prošle godine proizvođačke cijene u industriji povećale su se u eurozoni za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini bile niže za 1,7 posto, svježi su podaci Eurostata.

Na razini cijele Europske unije (EU) proizvođačke su cijene bile u studenome 0,6 posto više naspram listopada, ali i 1,3 posto niže prema studenome 2024. godine.

Mjesečni rast očito je nešto ubrzao s obzirom da je u listopadu bio 0,1 posto u oba područja.

Najviše su mjesečno proizvođačke cijene rasle u Irskoj, i to 4,4 posto, a nakon toga slijedi Švedska s 1,9 posto te Bugarska i Grčka s po 1,6 posto.

Slovačka je zabilježila najveći mjesečni pad od 0,9 posto. Drugi je po tome Cipar s 0,8 posto te iza toga Španjolska s nižim proizvođačkim cijenama od 0,5 posto.

U Hrvatskoj su mjesečno cijene porasle 0,6 posto nakon što su u listopadu zabilježile lagani pad od 0,1 posto.

Gledano godišnje, pad proizvođačkih cijena u eurozoni ima se zahvaliti padu cijena energije koje su bile niže za 7,4 posto u usporedbi sa studenim 2024. godine.

Sve ostale kategorije su rasle, pa su tako cijene intermedijarnih dobara bile više za 0,4 posto, kapitalnih dobara za 1,8 posto, trajnih potrošačkih dobara za dva posto te netrajnih potrošačkih dobara za 1,1 posto.

Stoga, ako se pogledaju proizvođačke cijene u industriji bez energije one su ostvarile rast od jedan posto.

Slično je i na razini čitavog EU-a samo što su tu cijene energije bile niže 6,1 posto, a rast proizvođačkih cijena bez energije bio bi 0,9 posto.

Najveći godišnji pad cijena vidljiv je u Luksemburgu gdje je bio niži za 5,5 posto nakon čega dolazi Portugal s brojkom od 3,8 posto te Irska s 3,6 posto.

Rast je bio vrlo izražen u Bugarskoj gdje je stopa 13,8 posto, a slijedi Rumunjska sa 4,9 posto i Estonija s 3,2 posto.

U Hrvatskoj su rasle 2,9 posto nakon što je u listopadu brojka godišnjeg rasta iznosila dva posto.

​​