Privatne visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj bilježe sve veći interes studenata

Pixabay.com
Studenti na predavanju, Foto: Pixabay.com

Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj prema vrstama su razvrstana na sveučilišta (i njihove sastavnice – visoke i umjetničke škole), veleučilišta i visoke škole. Sveučilišta ustrojavaju i izvode sveučilišne studije, a mogu izvoditi i stručne studije. Veleučilišta i visoke škole provode stručna istraživanja.

Trenutačno u sustavu visokog obrazovanja postoji 117 visokih učilišta: 12 sveučilišta – devet javnih i tri privatna, 71 fakultet i umjetnička akademija u sastavu sveučilišta, 17 veleučilišta (11 javnih i šest privatnih) i 18 visokih škola (tri javne i 15 privatnih).

U akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni specijalistički studij bio je upisan 2.201 student. Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1.435 odnosno 65,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje biomedicine i zdravstva i to s 39,9 posto te područje društvenih znanosti s 36,9 posto.

Slabije su zastupljeni područje tehničkih znanosti (8,9 posto), interdisciplinarno područje znanosti (8,7 posto), područje humanističkih znanosti (2,3 posto), područje biotehničkih znanosti (1,2 posto), umjetničko područje (1,1 posto) i područje prirodnih znanosti (jedan posto).

Najviše studenata sveučilišnoga specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine, a prema prebivalištu, 97,2 posto studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,8 posto izvan nje.

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,8 posto, a nezaposlenih 1,2 posto. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (38,9 posto), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (18,5 posto), u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (11,6 posto) te u području obrazovanja (8,6 posto). Troškove studija, prema podacima DZS-a, u 53,2 posto slučajeva plaća poslodavac dok je 43,2 posto zaposlenih studenata osobno je financiralo svoj studij. Značajan dio njih svoje studije financirao je i iz sredstava državnog proračuna.

Iako su državni fakulteti u pravilu besplatni, svi studenti koji steknu pravo upisa kao redovni studenti na državnim fakultetima, ne trebaju plaćati školarinu. No, tu su troškovi upisnine, ali i ECTS-a ako se prenose u sljedeću akademsku godinu. Osim tih troškova, moraju se uračunati ostali troškovi koji uključuju osnovne troškove života studenta.

Kada je riječ o privatnim fakultetima u Hrvatskoj, i za njih se mora izdvojiti određena svota novaca, neovisno o statusu studenta i ostvarenim ECTS bodovima.

Pixabay.com
Studentske bilješke, Foto: Pixabay.com

Među najtraženijim i svakako prihodovno najuspješnijim u Hrvatskoj, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall izdvaja se deset privatnih visokoškolskih ustanova, koji su ostvarili pozitivnu dobit.

Na prvom mjestu, po ostvarenoj dobiti na listi CompanyWalla, jeste Sveučilište Libertas, koje je i jedno od najstarijih privatnih sveučilišta u Hrvatskoj.

Na Libertasu se nastava provodi u malim grupama i znanje se usvaja kroz aktivni pristup aktualnim relevantnim temama. Najveća snaga Libertasa jesu vrhunski profesori koji posjeduju izvanredno akademsko i profesionalno iskustvo. Libertasova zajednica renomiranih međunarodnih znanstvenika uključuje profesore koji su predavali i predaju na Sveučilištu Harvard, Sveučilištu Princeton, Georgetown, London School of Economics, Sveučilištu u Sorbonni, Sveučilištu New York, Pravnom fakultetu Sveučilišta u Virginiji, i mnogim drugim vodećim obrazovnim institucijama u Europi, SAD-u i drugdje u svijetu, navedeno je na službenim stranicama ovog sveučilišta.

Prema podacima CompanyWalla, ukupni prihodi ovog sveučilišta u 2023. godini iznosili su 10.331.109,20 eura dok su ostvareni prihodi 1.987.362,25 eura. Sveučilište je imalo 87 zaposlenih u 2023. godini a prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom iznosila je 1.884,62 eura.

Drugo je, po ostvarenim prihodima, Sveučilište VERN, koji je svoj akademski razvoj započeo davne 1994. godine kao prvo hrvatsko privatno poslovno visoko učilište, koje je tijekom svoje transformacije u respektabilnu akademsku instituciju u hrvatsko visoko obrazovanje unijelo poduzetnički način razmišljanja i poduzetničku poslovnu kulturu. 2017. godine, VERN stječe uvjete da postane i sveučilište.

VERN-ov ciljani proizvod je preneseno znanje, preciznije rečeno znanje visoke upotrebne vrijednosti u poslovnoj praksi, tj. biznisu. To su primjenjive multidisciplinarne poslovne vještine utemeljene na ekonomskim, pravnim, komunikacijskim i drugim teorijama od bitnog značaja za poslovnu praksu, koje se stječu interaktivnim studiranjem na jednom od 10 prijediplomskih i 7 diplomskih studija, kroz problemski koncipiranu nastavu u malim studijskim grupama.

Pixabay.com
Student u knjižnici, Foto: Pixabay.com

U 2023. godini, ovo sveučilište ostvarilo je ukupne prihode od 4.887.057,76 eura, dok su ostvareni prihodi iznosili, prema podacima CompanyWalla, 549.687,04 eura. Sveučilište je u istoj godini imalo 65 zaposlenika a prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća iznosila je 2.057,49 eura.

Treća visokoškolska ustanova, prema ostvarenoj dobiti i pokazateljima CompanyWalla, jeste i Veleučilište ASPIRA iz Splita, osnovano 2008. godine u Splitu od strane Suvremenog učilišta u Splitu.

S obzirom na to da je Suvremeno učilište osnivač i Pomorskog učilišta Atlantis te tri institucije zajedno čine jednu od najvećih privatnih obrazovnih grupacija u Hrvatskoj koja danas posluje u dva najveća hrvatska grada – Splitu i Zagrebu, navedeno je na službenoj stranici ovog veleučilišta.

Aspira kao privatna visokoškolska ustanova te neprofitna ustanova, ustrojava i izvodi stručne studije Sportskog menadžmenta, Računarstva – Programskog inženjerstva, Međunarodnog menadžmenta u hotelijerstvu i turizmu i Hotelijersko turistički menadžment te razvija stručnu i znanstvenu djelatnost.

Ovo je veleučilište u 2023. godini ostvarilo ukupne prihode od 2.950.972,29 eura, prema podacima CompanyWalla, dok su ukupni prihodi iznosili 312.903,19 eura. Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća iznosila je 1.135,36 eura, a veleučilište je imao 57 zaposlenih.

Najuspješnije tvrtke u kategoriji Visoko obrazovanje
Naziv kompanijeUkupni prihodi u EURUkupna dobit u EURBroj zaposlenih
Sveučilište Libertas10331109,201987362,2587
SVEUČILIŠTE   VERN4887057,76549687,0465
ASPIRA2950972,29312903,1957
Poslovno   veleučilište Zagreb937993,02150999,7015
EFFECTUS veleučilište1005774,0358265,4321
VSS576292,7650781,7914
PAR757881,5827520,1217
Veleučilište   ARCA161708,1917099,958
Zagrebačka škola ekonomije i   managementa4416649,2017044,7455
CompanyWall Financijski Asistent *svi podaci su za 2023. godinu, u eurima

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari