Sustav e-komunikacije sa sudovima, odnosno sudionika u sudskim postupcima, iznimno je važan jer se njime omogućuje elektroničko slanje podnesaka sudovima, zaprimanje sudskih pismena te udaljeni uvid u sudske predmete.
Još od jeseni 2020., godine pravne su osobe obvezne zatražiti pristup informacijskom sustavu e-komunikacije sa sudovima. Stoga one tvrtke koje nisu prijavljene u taj sustav riskiraju istek rokova u sudskim postupcima ili nepravodobno informiranje o statusu određenog postupka.
E-komunikacija kroz informatizaciju pravosudnog sustava razvijena je kako bi korisnicima omogućila elektroničku komunikaciju s općinskim, trgovačkim, županijskim te upravnim sudovima, Visokim trgovačkim sudom, Visokim upravnim sudom, Visokim kaznenim sudom i Vrhovnim sudom.
Bruno Cvitanović iz računovodstvene tvrtke Brojevi d.o.o. pojašnjava zašto je takva komunikacija važna u kontekstu ovršnih postupaka, odnosno rokova plaćanja i kazni za one koji kasne s plaćanjem.
“Postoje situacije gdje dužnik ne odgovara na pozive na plaćanje, odnosno podmirivanje duga. Zbog toga je dobro znati što je ovrha i kad je vjerovnik može pokrenuti. Ujedno, dobro je znati i koje vrste isprava mogu biti korištene kao isprave za pokretanje ovrhe”, navodi Cvitanović.
Kad dužnik kasni s ispunjenjem novčane obveze vjerovnik ima više opcija, kao što su obračun i zahtijevanje isplate zatezne kamate, prekršajna odgovornost ili zahtijevanje naknade za troškove izazvane kašnjenjem, no bez obzira je li dužnik građanin, poduzetnik ili osoba javnog prava na raspolaganju je i mogućnost prisilne naplate.
Dakle, ovrha nije jedina opcija, pa je dobro provjeriti raspoloživost ostalih mjera kao što su zadužnice, no u svakom slučaju do ovršnog postupka može doći ako vjerovnik posjeduje vjerodostojnu ispravu.
Pokretanjem prisilne naplate vjerovnik se pretvara u ovrhovoditelja, a ovrha se pokreće prijedlogom ili po službenoj dužnosti kada je to određeno zakonom na temelju vjerodostojne isprave koja se podnosi javnom bilježniku i ovršne isprave koja se podnosi sudu.
Vjerodostojne isprave su račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava što je dokument koji izdaje nadležno tijelo, izvadak iz poslovnih knjiga te po zakonu ovjerovljena privatna isprava.
U ovršne isprave spadaju ovršna sudska odluka, odnosno presuda, ili nagodba, ovršna odluka ili nagodba donesena ili sklopljena u upravnom postupku, ovršna javnobilježnička odluka ili isprava kao što je, primjerice, solemnizirani ugovor o zakupu prostora, ovršna odluka iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku, ovršna odluka arbitražnog suda ili nagodba sklopljena pred sudovima časti pri komorama u Hrvatskoj te ona sklopljena u postupku mirenja.
Prijedlog ovrhe u elektroničkom obliku podnosi ovrhovoditelj sudu, potpisan je kvalificiranim elektroničkim potpisom u elektroničkom i strojno čitljivom obliku te sadrži priloge u PDF formatu koji ne moraju biti potpisani elektroničkim potpisom.
Prema podacima iz obrasca prijedloga za ovrhu u sustavu Elektroničke ovrhe sačinit će se prijedlog za svaki pojedini slučaj. Sud zatim formira predmet i šalje ga javnom bilježniku, a on o tome informira stranke. Posebno se to odnosi na ovršenika kojemu se dodjeljuje rok za dobrovoljno namirenje obveze uz minimalne troškove.
Ako ovršenik to ne učini, nastavlja se s postupkom ovrhe.
Pročitajte još:
Registracija u sustavu e-komunikacije sa sudovima je stoga ključna jer kroz njega vlasnik može dobivati obavijest o tome je li protiv poduzeća pokrenut ovršni ili stečajni postupak.
“Primjerice, ako ste ovršenik i dobijete obavijest o dobrovoljnom namirenju obveze preko ovog sustava, možete odmah reagirati i drastično smanjiti troškove ovrhe pravovremenim namirenjem obveze. Isto vrijedi i kod stečajnih postupaka. Ako je predložen stečaj, možete odmah dobiti obavijest, kontaktirati odgovornu osobu i dogovoriti model namire te izbjeći stečajni postupak”, navodi Cvitanović.
