Ministar financija RH Marko Primorac, komentirajući novinarska pitanja o posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji se odnose na plaće u Hrvatskoj a koje su bile nominalno niže za 3,5 posto u odnosu na studeni 2023. godine, rekao je da ne želi vjerovati da su pojedini poslodavci smanjenjem bruto plaća radnika sebi uzeli uštede koje su ti radnici trebali ostvariti na temelju nedavnih poreznih izmjena.
“Ono što postoji kao mogućnost, iako ja to ne želim prihvatiti kao nekakvu pojavu, jest da su poslodavci smanjili bruto plaće kako bi zapravo uštede koje su građanima trebale doći zbog porezne reforme, oni uzeli sebi. Ja ne želim vjerovati da je to tako. Pričekajmo da se obave sve relevantne analize. No, ako je to bila nekakva pojava, to je u potpunosti nešto nevjerojatno i nešto što ja ne želim uopće prihvatiti “, izjavio je Primorac na konferenciji za medije na kojoj je predstavio projekt Središnjeg registra stanovništva.
Podsjećamo, prema posljednjim objavljenim podacima DZS, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za prosinac od 1.620 eura nominalno je bila niža za 3,5 posto u odnosu na studeni 2023. godine.
Novinari su pitali ministra znači li to da većina zaposlenih u privatnom sektoru nije osjetila rasterećenje do kojeg je trebalo doći uslijed poreznih izmjena. Po podacima DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za prosinac 2023. iznosila je 1.191 euro, što je na mjesečnoj razini nominalno niže za 1,4 posto.
Primorac je ustvrdio da su izmjenama poreznih propisa svim zaposlenim osobama u Hrvatskoj rasle neto plaće u odnosu na zadane bruto plaće. Te porezne izmjene, podsjetio je, uključivale su povećanje osnovnog osobnog odbitka, ukidanje prireza, mogućnost manjeg poreza na dohodak kojim se prirez mogao supstituirati, kao i državno subvencioniranje izdataka za mirovinsko osiguranje.
“Kao posljedica poreznih izmjena apsolutno nije moguće da ljudima padaju plaće i tu tezu u potpunosti odbacujem”, ustvrdio je ministar Primorac.
Uz napomenu da određivanje bruto plaća nije u ingerenciji Vlade RH, Primorac je rekao i da je njemu podatak o njihovom padu u prosincu “bio interesantan”.
Iako konkretne razloge ne zna, kao još jedan mogući razlog je naveo i to da je do dijela smanjenja došlo jer je fond radnih sati u prosincu bio manji u odnosu na studeni. No s druge strane, dodao je Primorac, u prosincu su neto i bruto plaće po satu rada rasle.
Pročitajte još:
Primorac vjeruje i da će se Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) oglasiti po tom pitanju. Rekao je i da je razgovarao s glavnom direktoricom HUP-a Irenom Weber koja je također iznenađena tim podatkom, s obzirom na to da su poslodavci kontinuirano izloženi pritiscima u smislu povećanja plaća.
Po podacima DZS-a, u prosincu 2023. bilo je i prosječno 166 plaćenih sati, što je u odnosu na mjesec prije niže za 4,6 posto.
DZS je objavio i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za prosinac iznosila 6,96 eura, što je na mjesečnoj razini više za 2,7 posto, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po satu za prosinac iznosila 9,47 eura, što je u odnosu na studeni 2023. više za 0,5 posto.
