U prvih devet mjeseci ove godine prihod od prodaje Ine iznosio je 2,9 milijardi eura što je jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine, objavila je ta tvrtka.
Istodobno je operativni profit (CCS EBITDA) porastao za sedam posto na 368 milijuna eura, a neto dobit bez jednokratnih stavki je bila 15 posto niža iznosom od 140,9 milijuna eura.
Kapitalna ulaganja su bila manja no lani za 33 posto, a brojka je iznosila 145 milijuna eura. To je, kako kažu iz Ine, u skladu s nižim ulaganjima u djelatnosti rafinerije i marketinga.
Neto dug tvrtke iznosio je 573 milijuna eura dok je omjer duga i kapitala 26 posto.
Predsjednica uprave Ine Zsuzsanna Ortutay je ocijenila da je tvrtka unatoč izazovima pada cijena ugljikovodika i prirodnog pada proizvodnje ostvarila u dosadašnjem tijeku ove godine stabilne rezultate.
“Rezultat djelatnosti Usluga kupcima i maloprodaja ostao je snažan, potpomognut uspješnom turističkom sezonom, rastom ponude iz segmenta ne-goriva te kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju mreže i u gastronomski koncept Fresh Corner, koji poboljšavaju korisničko iskustvo i profitabilnost. U djelatnosti Rafinerija i marketinga zabilježen je rast prodaje proizvoda, a naši logistički timovi učinkovito su podržali povećanu sezonsku potražnju, osiguravajući stabilnost opskrbe. Rafinerija nafte Rijeka tijekom cijele je godine radila punim kapacitetom. Projekt njezine nadogradnje sada se približava dovršetku, ključnom koraku u modernizaciji našeg rafinerijskog sustava. Istovremeno su pokrenuti pripremni i istražni radovi na projektu izgradnje hidrauličke barijere ispod rafinerije, važnom ulaganju u dugoročnu zaštitu okoliša. U djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina nastavili smo s provedbom programa optimizacije proizvodnje te ostvarili uspjehe u jačanju domaćeg portfelja proizvodnje plina. Sa stabilizacijom situacije u Siriji, poduzeti su i prvi koraci prema mogućem nastavku poslovanja u toj zemlji, sudjelovanjem naše delegacije u službenom posjetu Sirijskoj Arapskoj Republici”, izjavila je Ortutay.
Poslovne rezultate za prvih devet ovogodišnjih mjeseci objavio je i Jadranski naftovod (Janaf) koji je imao neto dobit od 33,3 milijuna eura što je 10,2 posto slabiji rezultat no za razdoblje od siječnja do kraja rujna prošle godine.
Prihodi su iznosili 96,4 milijuna eura, odnosno 3,3 posto manje no lani.
Veći dio prihoda ili 68,4 posto je došlo od poslovanja s inozemnim kupcima.
Rashodi su u prvih devet mjeseci ove godine bili 2,4 posto veći na godišnjoj razini iznosivši 55,7 milijuna eura.
Ono što do kraja ove godine može pogoditi rezultate Janafa je pitanje američkih sankcija prema srbijanskoj tvrtki NIS s kojom Janaf ima ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja iduće godine.
Početkom ovoga mjeseca Janaf je objavio da radi na pronalaženju rješenja za tu situaciju, a procjena je uprave tvrtke da bi prestanak isporuke nafte za NIS do kraja godine smanjio prihode za 18 milijuna eura s obzirom da ugovor s NIS-om donosi gotovo trećinu prihoda.
Pročitajte još:
Također, Janaf je u pregovorima s mađarskim MOL-om oko opskrbe njegovih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.
Mađarska se žali da su Janafove tarife za transport nafte previsoke, dok hrvatska strane, što je ovaj tjedan izjavio i premijer Andrej Plenković, potiče MOL da sklopi dugoročni ugovor za veće količine što onda utječe na smanjenje ukupne cijene transporta.
