Prihodi državnog proračuna za 2026. godinu planirani su na 35,7 milijardi eura, a rashodi iznose 39,8 milijardi, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Povećanje prihoda rezultat je snažnog gospodarskog rasta i aktivnosti poduzeća i velike zaposlenosti, što omogućuje veća ulaganja u građane i sve razvojne prioritete, ali bez narušavanja fiskalne stabilnosti, istaknuo je.
Dodao je, piše Hina, da najveći dio rashoda ide upravo na područja koja najizravnije podupiru standard građana.
Tako je za mirovine osigurano 10,2 milijarde eura, što je rast od jedne milijarde eura.
“Krajem ove godine uz godišnji dodatak sveukupne prosječne mirovine prijeći će granicu od 700 eura”, rekao je Plenković.
Za plaće zaposlenih izdvaja se 8,8 milijardi eura, što znači povećanje od 400 milijuna eura u odnosu na 2025. godinu.
Izdvajanja za demografsku revitalizaciju, odnosno povećanje naknade za roditeljski dopust i udvostručenje potpore za novorođeno dijete, rastu sa 692 na 804 milijuna eura, a socijalne naknade i naknade za nezaposlene iznose 1,5 milijardi eura.
Govoreći o makroekonoskom okviru, Plenković je rekao kako se u 2026. godini očekuje nastavak stabilnog rasta BDP-a od 2,7 posto, što znači da Hrvatska ostaje među brže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji.
Inflacija bi se prema Vladinim očekivanjima trebala spustiti na 2,8 posto.
Vlada očekuje rast zaposlenosti za 1,6 posto, deficit proračuna opće države od od 2,9 posto BDP-a, jednako kao ove godine, a javni dug trebao bi pasti na 56 posto BDP-a.
Premijer je objavio i da je u prva tri dana upisa novih trezorskih zapisa zaprimljeno je 16.615 ponuda građana u ukupnom iznosu 610 milijuna eura, od čega je reinvestirano 347 milijuna.
Novo izdanje trezorskih zapisa krenulo je u ponedjeljak. Rok dospijeća je 364 dana, cilj je prikupiti 1,2 milijarde eura, a prinos je 2,6 posto.
U nešto više od dvije godine izdano je 16 izdanja vrijednosnih papira, od toga 13 serija trezorskih zapisa i tri serije državnih obveznica, podsjetio je Plenković.
Pročitajte još:
Građani prema njegovim riječima trenutno drže osam posto javnog duga, pri čemu je više od 340 tisuća ulagatelja upisalo vrijednosne papire vrijednosti veće od 11,4 milijarde eura.
Time je 323 milijuna eura kamata preusmjereno građanima, koje bi inače pripale bankama i drugim financijskim institucijama, rekao je Plenković.
