Svi referentni indeksi na Wall Streetu u četvrtak su zabilježili pad u najvećoj dnevnoj rasprodaji u posljednjih nekoliko godina, uslijed najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju uvoznih nameta za robu iz svih država na svijetu i bojazni od rasplamsavanja trgovinskog rata i globalne recesije.
Dionice kompanija iz indeksa S&P 500 izgubile su ukupno oko 2.4 bilijuna dolara burzovne vrijednosti, a sam indeks je pretrpio najveći dnevni pad u gotovo pet godina, još od lipnja 2020. Dow Jones, koji prati 30 najuglednijih američkih kompanija, također je zabilježio najveći pad od lipnja 2020., dok je uglavnom tehnološki indeks Nasdaq također imao rekordan pad, najveći od vremena pandemije, iz ožujka 2020.
Okidač za masovnu rasprodaju bila je Trumpova najava da će gotovo sav uvoz oporezivati stopom od najmanje 10 posto, dok će za uvoz iz desetaka drugih zemalja ta stopa biti još viša – za robu iz Europske unije stopa je 20 posto, iz Kine 34 posto, Vijetnama 46 posto…
Ulagačka javnost krenula je u paničnu rasprodaju zbog bojazni oko novih poskupljenja u Americi, ali i reakcijama trgovačkih partnera od kojih su mnogi već najavili protumjere – iz Bruxellesa i Pekinga su poručili da rade na planovima za odmazdu, dok su Južna Koreja (25 posto), Meksiko, i Indija (26 posto) rekli da će pokušati dobiti izuzeća od Trumpovih nameta prije nego što stupe na snagu u srijedu, 9. travnja.
Čini se da će se nestabilnost i rasprodaja nastaviti i u narednim danima – indeks volatilnosti CBOE, kojeg opisuju i kao “mjerilo straha” na Wall Streetu, u četvrtak je prešao vrijednost od 30 bodova i dosegao najvišu razinu u posljednjih 8 mjeseci. S&P 500 pao je za 274,45 boda, ili 4,84 posto, dok je Nasdaq pao za 1.050,44 boda, ili 5,97 posto. Dow Jones je pao za 1.679,39 boda, ili 3,98 posto.
Američki mediji četvrtak na Wall Streetu su opisali kao “krvoproliće,” sasvim suprotno od optimističnih očekivanja nakon što je Trumpa pobijedio na izborima u studenom, kada je percepcija Trumpa kao poslovno orijentiranog lidera gurnulo dionice na povijesno visoke razine. No, u četvrtak su najzaslužnije za taj rast, dionice iz sektora tehnologije, pretrpjele i najveći pad.
Apple je primjerice potonuo 9,2 posto, što je za Apple bio najgori dnevni rezultat u posljednjih pet godina, pogođen šokom ukupnih nameta od 54 posto za uvoz iz Kine, gdje se obavlja većina proizvodnog procesa njihovog iPhonea. Dionice proizvođača čipova nVidije pale su za 7,8 posto, dok je Amazon pao za 9 posto.
Pale su i dionice velikih digitalnih kompanija, jer ulagači očekuju da će EU i drugi partneri kao odgovor na Trumpove namete uvesti porez na digitalne usluge. Meta, koja kontrolira popularne servise Facebook i Instagram pala je za 9 posto, Googleov vlasnik Alphabet za nešto manje od 4 posto. Maloprodajni lanci su također imali težak dan, a proizvođači odjeće kao što su Nike i Ralph Lauren pali su za 14,4 posto, odnosno 16,3 posto, zbog Trumpovih astronomskih nameta za zemlje u kojima im se nalazi dobar dio proizvodnje, kao što su Vijetnam, Indonezija i Kina.
Tržište sad promatra poteze američkog Feda, jer rastu očekivanja za buduća smanjenja kamatnih stopa. Analitičari smatraju da je novo snižavanje referentnih stopa gotovo sigurno u lipnju, a možda i već u svibnju. U petak se očekuje objava statistike zaposlenosti, a isti dan bi se i predsjednik Feda Jerome Powell trebao obratiti javnosti, a iz njegovih riječi bi se mogle iščitati poruke o budućem kretanju kamatnih stopa.
Dionice velikih banaka također su zabilježile značajan pad. Citigroup, Bank of America i JPMorgan svi su pali između 7 i 12,1 posto. Indeks Russell 2000 koji prati manje dionice niske tržišne kapitalizacije također je pao, za 6,6 posto, u najgorem rezultatu od početka pandemije prije pet godina. Smatra se da će domino efekt Trumpovih nameta pogoditi i male američke kompanije, jer one su obično dobavljači velikih tvrtki.
Indeks energetskog sektora pao je za 7,5 posto i ostvario najlošiji rezultat od svih 11 sektora koje prati S&P – cijene sirove nafte pale su 6,8 posto nakon Trumpove objave, a ovih dana i klub OPEC+ ubrzava povećanje proizvodnje za globalno tržište.
Pročitajte još:
Jedan sektor koji suprotno kretanjima nije završio u crvenom jest sektor hrane i osnovnih namirnica, koji je zabilježio skroman rast od 0,7 posto. Za taj rast je dobrim dijelom zaslužan Lamb Weston, jedan od najvećih svjetskih proizvođača krumpirića za prženje u lancima restorana brze prehrane, nakon objave dobrih rezultata poslovanja, i čije dionice su porasle za 10 posto.
Ukupni volumen trgovine na američkim burzama bio je u četvrtak 20,90 milijardi dionica, u usporedbi s prosjekom od 16,13 milijardi dionica dnevno u posljednjih 20 dana trgovine.
