Dvije digitalne platforme “Atlas bioraznolikosti Hrvatske” i “Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana” imaju važnu ulogu u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske, ali i u razvoju održivih energetskih rješenja, istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije RH, Marija Vučković na njihovu predstavljanju.
“Atlas bioraznolikosti Hrvatske” prvi je hrvatski nacionalni sustav otvorenih podataka o bioraznolikosti, vrijedan je 330.000 eura, no, kako je rekla ministrica, donosi unaprjeđenje informacijskog sustava i digitalizaciju u zaštiti prirode, navodi HRT. Prvi je put na ovaj način napravljena funkcionalna baza za pohranu i dijeljenje podataka o vrstama, osobito o divljim vrstama, istaknula je ministrica.
„Naša su očekivanja da će ovaj Atlas u idućih pet godina imati više od pet tisuća stalnih korisnika i preko pet milijuna opažanja. Zasad su u njega uneseni podatci 25.000 vrsta i s preko milijun i 250 tisuća opažanja“, rekla je ministrica Vučković.
Za “Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana”, rekla je da je to slijed priključivanja Hrvatske globalnom informacijskom sustavu bioraznolikosti 2022. godine, a pridonijet će ubrzanju procjena i očuvanju prirode u budućnosti.
„Te karte služe kao tehnička podloga za donošenje bržih odluka o smještaju budućih solarnih elektrana i vjetroelektrana“, poručila je ministrica Vučković. Taj projekt financijski je vrijedan 298.000 eura.
Partneri projekta su organizacija The Nature Conservancy te Energetski institut “Hrvoje Požar”.
„Ovim projektom se pokušava odrediti područja u RH koja s obzirom na aspekte zaštite okoliša i prirode manje osjetljiva i na takvim područjima bi trebalo ubrzati integraciju novih izvora energije, vjetroelektrana i solarnih elektrana“, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar”.
Pročitajte još:
Kasandra-Zorica Dropuljić iz The Nature Conservancy rekla je da ti alati nisu samo digitalne inovacije nego su i “katalizatori promjene”, njihova implementacija smanjuje konflikte između razvoja i očuvanja prirode te doprinose ciljevima zelene tranzicije.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen naglasio je kako je Fond dosad odobrio i oko 250 milijuna eura za realizaciju raznih projekata zaštite prirode kako iz nacionalnih tako i iz europskih sredstava u okviru prošlog operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Jedan odgovor
Super, samo tim smjerom da se nastavi.