Predstavljeni Atlas bioraznolikosti i Karte za solarne i vjetroelektrane

Freepik.com
Obnovljivi izvori energije, Foto: Freepik.com

Dvije digitalne platforme “Atlas bioraznolikosti Hrvatske” i “Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana” imaju važnu ulogu u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske, ali i u razvoju održivih energetskih rješenja, istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije RH, Marija Vučković na njihovu predstavljanju.

Atlas bioraznolikosti Hrvatske” prvi je hrvatski nacionalni sustav otvorenih podataka o bioraznolikosti, vrijedan je 330.000 eura, no, kako je rekla ministrica, donosi unaprjeđenje informacijskog sustava i digitalizaciju u zaštiti prirode, navodi HRT. Prvi je put na ovaj način napravljena funkcionalna baza za pohranu i dijeljenje podataka o vrstama, osobito o divljim vrstama, istaknula je ministrica.

„Naša su očekivanja da će ovaj Atlas u idućih pet godina imati više od pet tisuća stalnih korisnika i preko pet milijuna opažanja. Zasad su u njega uneseni podatci 25.000 vrsta i s preko milijun i 250 tisuća opažanja“, rekla je ministrica Vučković.

Za “Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana”, rekla je da je to slijed priključivanja Hrvatske globalnom informacijskom sustavu bioraznolikosti 2022. godine, a pridonijet će ubrzanju procjena i očuvanju prirode u budućnosti.

„Te karte služe kao tehnička podloga za donošenje bržih odluka o smještaju budućih solarnih elektrana i vjetroelektrana“, poručila je ministrica Vučković. Taj projekt financijski je vrijedan 298.000 eura.

Partneri projekta su organizacija The Nature Conservancy te Energetski institut “Hrvoje Požar”.

„Ovim projektom se pokušava odrediti područja u RH koja s obzirom na aspekte zaštite okoliša i prirode manje osjetljiva i na takvim područjima bi trebalo ubrzati integraciju novih izvora energije, vjetroelektrana i solarnih elektrana“, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar”.

Kasandra-Zorica Dropuljić iz The Nature Conservancy rekla je da ti alati nisu samo digitalne inovacije nego su i “katalizatori promjene”, njihova implementacija smanjuje konflikte između razvoja i očuvanja prirode te doprinose ciljevima zelene tranzicije.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen naglasio je kako je Fond dosad odobrio i oko 250 milijuna eura za realizaciju raznih projekata zaštite prirode kako iz nacionalnih tako i iz europskih sredstava u okviru prošlog operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari