Predstavljen Zakon o priuštivom stanovanju – u idućih pet godina sagradit će se 8.000 stanova

Zakon o priuštivom stanovanju, koji bi se idućeg tjedna trebao naći na dnevnom redu sjednice Vlade, danas je predstavljen zainteresiranoj javnosti, predstavnicima lokalne i regionalne samouprave te predstavnicima agencija. Naime, kako bi Zakon zaživio u praksi, bit će nužna dobra suradnja državne, lokalne i regionalne vlasti.

To je krovni zakonodavni okvir koji se donosi temeljem Nacionalnog plana stambene politike RH koji je Vlada RH donijela u ožujku prošle godine s ciljem povećanja dostupnosti stanova, osiguranja održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja. Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju više područja: povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika.

Podaci pokazuju da Hrvatska u Europi ima najveću stopu napučenosti kućanstava, mladi ostaju živjeti s roditeljima u prosjeku do svoje 33 godine. Svaka treća obitelj u Hrvatskoj je prenapučena, u Europi je prosjek tek svaka šesta.

Paradoks je što u Hrvatskoj imamo dovoljno stanova, ali se velik dio koristi za turistički smještaj ili je prazno. Od 2.310.000 stambenih jedinica koje su izgrađene, čak 40 posto (958.000 stanova) ne služi stanovanju. Konkretno, 595.000 stanova je prazno, a 363.000 se koristi za turistički najam i kratkoročno iznajmljivanje.

Prema procjenama Ekonomskog instituta Zagreb na tržištu nedostaje 236.000 stanova.

Kako je rečeno na predstavljanju novog Zakona o priuštivom stanovanju, važan će pri određivanju iznosa potpore biti indeks priuštivosti stanovanja. Izračunava se omjerom srednje vrijednosti cijene četvornog metra nekretnine i prosječnog godišnjeg dohotka po zaposlenom. Upravo taj indeks pokazuje da najveći problem priuštivog stanovanja u Hrvatskoj ima Dubrovnik. U Dubrovniku se za godišnji prihod može kupiti tek 3,2 četvorna metra, dok u Vukovar 20 četvornih metara životnog prostora.

“Novi Zakon o priuštivom stanovanju bit će svojevrsna zamjena postojećem modelu društveno poticane stanogradnje, no otići će korak dalje”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

U suradnji s jedinicama lokalne samouprave gradit će se nova stambena naselja. U zgradama koje imaju više od deset stanova, 50 posto stanova bit će za prodaju, a 50 posto za priuštivi najam. Tamo gdje je stanova manje od 10, niti jedan stan neće ići u prodaju, rečeno je na predstavljanju novog zakona.

“Time želimo očuvati stambeni fond za one koji se odlučuju za drugačiji način stanovanja”, istaknuo je Bačić.

Plan je do 2030. izgraditi 8.000 stanova i još 2.000 na potpomognutim područjima. Smatra da je to ambiciozan plan, ali ostvariv, dodajući kako je u 24 godina postojanja APN izgrađeno 9.000 stanova.

Tko može ući u program priuštivog stanovanja bit će određeno prihodovnim kriterijem: limit je 2,5 medijalne lokalne plaće. S obzirom da se, ovisno o području, medijalna plaća kreće oko 1.400 do 1.500 eura, resorni ministar smatra da će ovim Zakonom biti omogućeno povoljnije stanovanje velikom krugu građana.

U slučaj razvoda, preseljenja, stanovi koji su građeni u funkciji priuštivog stanovanja bit će najprije ponuđeni na prodaju Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) ili jedinici lokalne samouprave.

Uz izgradnju stanova, sufinancirat će se i gradnja te obnova obiteljskih kuća. Ako programe želi sama provoditi jedinica lokalne samouprave ili županije, osnovat će javnu ustanovu, a ako ne želi provođenje će preuzeti na sebe APN.

Ministar Bačić se osvrnuo i na kritike zastupnika da su priuštivo stanovanje na razinu božanstva te da su spremni pregaziti ustavne ovlasti kada je u pitanju ovaj program. Uvodi se novi alat, rekao je Bačić, urbanistički projekt, kojim se olakšava procedura izdavanja lokacijske dozvole, te pojasnio da će to ubrzati ubrzanu gradnju zgrada.

Bez lokalne samouprave nema promjene namjene prostornih planova, jer oni odlučuju gdje će se graditi zgrade za priuštivo stanovanje”, istaknuo je.

Osvrnuo se i na provedene mjere, koje već daju rezultata, poput uvođenja poreza na prazne nekretnine koji je povećao broj nekretnina u dugoročnom najmu za 30 posto. Već je pristigao 4.138 zahtjev za povrat PDV-a ili cjelokupnog poreza za promet nekretnina pri kupnji stana.

“Iznos povrata PDV-a kreće se oko 18.000-19.000 eura, dok je iznos povrata poreza na promet nekretninama manji. Za taj iznos smanjiti smo trošak kupnje stana”, kazao je Bačić.

Idući tjedan znat će se koliko se vlasnika praznih stanova javilo APN-u kako bi stanove dali u dugoročni najam. Branko Bačić rekao je da je odaziv dobar, te da je mjera poticajna, s obzirom da za najam stana u Zagrebu vlasnik jednokratno može dobiti oko 40.000 eura.