Predsjednik Uprave OTP banke za Financije.hr: Kreditno zaduženje u budućnosti, trebalo bi biti povoljnije nego danas

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) na sjednicama u rujnu i listopadu je smanjilo kamatnu stopu na novčani depozit za 25 baznih bodova, oba puta. Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu olakšicu smanjit će se na 3,25 posto, operacije glavnog refinanciranja na 3,40 posto i graničnu pozajmicu na 3,65 posto, s učinkom od 23. listopada 2024. godine, priopćeno je nakon sjednice iz ESB-a. Ovo je i prvo uzastopno smanjenje kamatnih stopa u 13 godina.

Odluka o snižavanju kamatne stope na olakšice depozita – stope kojom Upravno vijeće upravlja stajalištem monetarne politike – temelji se na njegovoj ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi prijenosa monetarne politike. Pristigle informacije o inflaciji pokazuju da je proces dezinflacije na dobrom putu. Na izglede inflacije također utječu nedavna negativna iznenađenja pokazatelja gospodarske aktivnosti. U međuvremenu, uvjeti financiranja ostaju restriktivni“, priopćeno je ESB-a.

Očekuje se da će inflacija rasti u nadolazećim mjesecima, prije nego što padne na cilj tijekom sljedeće godine. Domaća inflacija i dalje je visoka jer plaće i dalje ubrzano rastu, navedeno je u priopćenju.

Istodobno, pritisci na troškove rada će nastaviti postupno slabiti, pri čemu će profit djelomično ublažiti njihov utjecaj na inflaciju. Upravno vijeće je odlučno osigurati da se inflacija vrati na svoj srednjoročni cilj od dva posto te će držati kamatne stope dovoljno restriktivnim onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje ovog cilja.

Priopćeno je i da će upravno vijeće nastaviti slijediti pristup koji ovisi o podacima i od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajuće razine i trajanja ograničenja. Konkretno, njegove odluke o kamatnim stopama temeljit će se na njegovoj procjeni izgleda inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i snage prijenosa monetarne politike.

No, koliko se kamatne stope reflektriraju na gospodarstvo i banke u Europskoj uniju, uopće, pojasnio je za Financije.hr predsjednik Uprave OTP banke, Balázs Békeffy, banke koja postoji još od 1949. godine i koja je 1995. privatizirana putem inicijalne javne ponude (IPO) na burzi u Budimpešti.

U svjetlu novih kamata ESB-a, koje su smanjene drugi put ove godine, koliko se one reflektiraju na banke i na gospodarstvo uopće?

Smanjenje referentnih kamatnih stopa možemo promatrati iz dvije poprilično drugačije perspektive. Recentna smanjenja, kao i očekivanja da ESB nastavi s takvim koracima i u idućem razdoblju signaliziraju procjenu monetarnih vlasti da je opasnost od nekontroliranih inflatornih kretanja, iako nije u potpunosti prestala, ipak značajno umanjena, a što je svakako pozitivan signal za gospodarstvo općenito. S druge pak strane umanjenje pokazuje i jasnu zabrinutost ESB-a za trenutačno stanje u dijelu najvažnijih ekonomija Europske unije, koje su ili tehnički u recesiji ili plešu na njenom rubu, pa je monetarni stimulans nužan kako bi se negativni ekonomski trendovi preokrenuli. To se osobito odnosi na kompleksnu situaciju u kojoj se nalazi Njemačka, najvažnija i  najveća europska ekonomija. Za sada ne vidimo jasnih signala prelijevanja krize na hrvatsko gospodarstvo, kao što je to bilo u 2008. godine, ali u slučaju neželjene eskalacije stanja u spomenutim ekonomijama ili odgode oporavka istih, svakako se može očekivati određeni negativni utjecaj na naše klijente, pa samim time i na banke.

Što za jednu europsku banku, kakva je OTP, znači smanjenje kamatnih stopa ESB-a: povoljnije uvjete za građane, gospodarstvo?

Rezanje referentnih kamatnih stopa ESB-a svakako će postupno dovesti i već dovodi do smanjivanja i pasivnih i aktivnih kamata i na hrvatskom tržištu, tako da bi kreditno zaduženje u budućnosti, generalno govoreći, trebalo biti povoljnije nego danas. O opsegu tog smanjenja teško je govoriti, isto će ovisiti o idućim potezima ESB-a, a gdje analitičari dominantno očekuju nastavak postupnog rezanja referentnog kamatnjaka u idućih godinu dana za dodatnih jedan posto. No u tom kontekstu važno je napomenuti da tržišta djeluju na osnovu očekivanja te je samim time dio budućih smanjenje referentnih kamatnih stopa već vidljiv i prisutan i  u današnjem kretanju cijena kredita. 

Koliko dugo OTP banka posluje kako u Mađarskoj tako i u drugim zemljama?

Međunarodno širenje OTP banka počela je još 2001. godine i od tada je Grupa akvizirala 25 banaka u 13 zemalja. Trenutno je OTP grupa prisutna u 11 zemalja gdje naših 40 tisuća zaposlenika  pruža financijske usluge za 17 milijuna klijenata.

Koliko je značajna OTP Hrvatska i koji vid poslovanja je najzastupljeniji u Hrvatskoj (gospodarstveni krediti, stambeni, nenamjenski, i sl.)? Za što su korisnici najviše zainteresirani u Hrvatskoj, kada je u pitanju OTP banka?

Od integracije bilježimo snažan i stabilan rast našeg kreditnog portfelja i tržišnog udjela po svim vrstama kredita, kako onih kojima pratimo potrebe klijenata u segmentu stanovništva, tako i onih gdje smo financirali potrebe i projekte klijenata u  gospodarstvu. Konkretnije, naš tržišni udio po većini kreditnih proizvoda je značajno iznad deset posto i bliži se brojkama od respektabilnih 15 posto.  Pri tome je struktura portfelja poprilično izbalansirana, s blago većim udjelom kredita stanovništvu u ukupnim kreditima u odnosu na one gospodarstvu. Što se tiče interesa korisnika za pojedine vrste kredita, on je promjenjiv i ovisi o konkretnom ekonomskom trenutku ili nekim posebnim okolnostima na tržištu, kao na primjer ranije kampanje APN –a, u okvirima čijeg trajanja se prirodno povećava potražnja za stambenim kreditima. 

Koliko je važna akvizicija u Sloveniji – i što donosi u portfelj OTP-a?

OTP grupa ušla je u Sloveniju kupnjom SKB banke 2019. godine, a 2023. kupila je NKBM. Dvije su banke nedavno spojene i nastavljaju poslovati kao slovenska OTP banka, jedna od najdominantnijih na lokalnom tržištu. Unutar čitave OTP grupe slovenska OTP banka treća je najveća članica naše grupe, i to nakon mađarske i bugarske banke. Doprinos OTP banke Slovenija nije ograničen samo na prihod. Naime, Slovenija kao članica eurozone i možemo reći tržišni lider u ovoj regiji nudi OTP Grupi daljnji rast te poslovanje na zrelom i sofisticiranom financijskom tržištu. Naša grupa uvijek gleda dalje od samih financijskih usluga i također je aktivna u dugoročnim, nefinancijskim ulaganjima i želimo svojim djelovanjem doprinositi daljnjem razvoju društva gdje god poslujemo.

Koji su daljnji planovi OTP banke – kako u Hrvatskoj tako i u EU?

OTP Grupa je četvrta najstabilnija banka u Europi prema testu otpornosti na stres u EU i banka s najboljim financijskim rezultatima u Europi prema rangiranju koji je ovog ljeta objavila agencija S&P.

Ovi rezultati odražavaju izvrsnu poziciju kapitala i likvidnosti, što nam kao grupi omogućuje da nastavimo igrati vodeću ulogu u konsolidaciji bankarskog tržišta u regiji. Poslovna politika OTP grupe je da aktivno tražimo potencijalne mete za akvizicije, prvenstveno, ali ne i isključivo, u zemljama u kojima smo već prisutni. Prošle smo godine, na primjer, bili prva zapadna banka koja je sudjelovala u otvaranju privatizacije u Uzbekistanu, kada smo akvizirali petu najveću banku u zemlji, Ipoteka Bank.  OTP grupa uvijek nastoji biti tržišni lider, ali tamo gdje to ima smisla. U Hrvatskoj, naravno, želimo nastaviti svoj započeti organski rast, pogotovo u dijelovima gdje nismo potekli iz domicilnih banaka. Želimo biti i ostati banka prvog izbora svim našim klijentima  pružajući visoko konkurentne i kvalitetne usluge i proizvode koji će im pomoći u ostvarenju svih njihovih financijskih ciljeva.

OTP banka poznata je po svom doprinosu lokalnoj zajednici i društveno odgovornim projektima. Koje bi posebno izdvojili, odnosno koje su skupine najpotrebitije?

Hvala vam na ovoj rečenici da nas po tome prepoznajete. Naime, nedavno sam baš na LinkedInu objavio jedan post, jer sam bio potaknut pitanjem koje mi je bilo upućeno na jednom druženju. Pitanje je bilo otprilike zašto se vi bankari ne uključujete u pomaganje u zajednici. S obzirom na to da sam upravo par dana nakon tog pitanja imao svoj termin volontiranja u sklopu volonterskog kluba naše banke s nekolicinom drugih kolega u Pučkoj kuhinji na zagrebačkom Svetom Duhu, objavio sam post o tome. Ne da pokažemo gdje sve radimo i kako doprinosimo, nego da kažemo kako materijalna donacija nije jedini način pomaganja. Samo tog dana smo pripremili i poslužili 300 porcija toplih obroka.

Naš volonterski klub redovno je u SOS Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, Dječjem domu Maestral, Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači i još mnogim institucijama. Međutim, znamo i koliko sama donacija može doprinijeti ostvarenju nekih bitnih i društveno vrlo korisnih projekata u zajednicama gdje poslujemo. Evo, već 13 godina organiziramo donacijske natječaje kroz koje smo donirali oko 750.000 eura te pomogli realizaciji preko 500 projekata važnih za razvoj zajednice i društva u cjelini u svim krajevima Hrvatske, a našim programom „OTP Zaokruži“ smo u četiri godine s gotovo 800 000 eura pomogli opremanje i obnovu osam dječjih odjela bolnica u 7 hrvatskih gradova te s programom nastavljamo dalje. Redovito provodimo i akcije dobrovoljnog darivanja krvi u našoj banci u kojima smo samo u ovoj godini dosad prikupili 232 doze krvi, a o odazivu naših kolegica i kolega ne treba niti pričati, samo im se zahvaliti. Posebno želim istaknuti kako ulažemo u znanje mladih ljudi u Hrvatskoj stipendirajući kako nadarene sportaše, tako i djecu koja zbog svojih prilika nemaju jednaku šansu za studiranje. U proteklih 14 godina izdvojili smo više od 1,1 milijun eura kako bi djeci i mladima diljem Hrvatske osigurali bolje uvjete školovanja. Upravo uskoro pokrećemo najnoviju inicijativu o stipendiranju djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Tko je najpotrebitiji? Ne znam, ali znam da smo svi u mogućnosti napraviti barem neku razliku i da mi u OTP banci uistinu na tome predano radimo.