Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata za Financije.hr: Neoporezivi dio dohotka treba biti veći

Ovog tjedna je Marko Primorac, ministar financija RH, predstavio novu poreznu reformu koja stupa na snagu od 1. siječnja 2025. i prema kojoj se smanjuje gornja granica više i niže stope poreza na dohodak, ovisno o veličini mjesta prebivališta. Osim toga, povećava se neoporezivi dio dohotka, takozvani osobni odbitak, s 560 na 600 eura. Sve to trebalo bi rezultirati većim plaćama zaposlenih.

Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) rekao je za Financije.hr da pozdravljaju povećanje osobnog odbitka, ali smatraju da bi ono trebalo biti veće i što bliže minimalnoj plaći. Kaže da oni koji imaju djecu ili neke dodatne olakšice u startu neće osjetiti ništa.

“Mislimo da je neprihvatljivo to što se povećava granica višeg razreda oporezivanja s 4.200 na 5.000 eura mjesečno. Dakle, donju granicu niže stope poreza na dohodak povećavamo za 40 eura, a višu za čak 800 eura, što je 20 puta više. Oko 11.000 radnika je zahvaćeno višom stopom poreza na dohodak, to je 0,6 posto svih radnika. Ako se ta stopa digne, bit će još viša granica jer će u nižu stopu ulaziti i plaće od 7.000 eura bruto, pa i više, i onda zapravo gotovo nitko neće ulaziti u višu stopu poreza. Čini se da tu neće biti ni ministri, a ni saborski zastupnici, iako je bilo puno kritika na rast njihovih plaća”, kazao je Hanzalek i dodao da se tako uništava i sama ideja progresivnog oporezivanja u Hrvatskoj.

Ministar Primorac je rekao i da će povratnici u Hrvatsku biti oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina ako su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine. Cilj ove promjene je da privuče ljude da se vrate u Hrvatsku kako bi se nadoknadio nedostatak radne snage.

Međutim, sindikati nisu zadovoljni tom odlukom i smatraju je neprihvatljivom. Ističu da tako nešto može utjecati na one koji razmatraju odlazak iz Hrvatske.

“To bi moglo pomoći ljudima da lakše donesu odluku da napuste Hrvatsku jer će razmišljati da će biti oslobođeni poreza kada se vrate. Mislimo da su demografski problemi puno dublji i teži te se moraju tražiti dugoročna rješenja, a moguće je da nas ovo samo skreće od problema”, rekao nam je predsjednik NHS-a.

Nadalje, novom reformom poslodavcima se ukida oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje mladih zaposlenika. Ministar je napomenuo da to oslobođenje od plaćanja doprinosa ne utječe na plaću zaposlenika, jer im nije zbog toga plaća bila veća, ali predstavlja određenu subvenciju poslodavcima.

Hanzalek kaže da te promjene i dalje neće utjecati na neto plaće zaposlenika, ali bi mogle utjecati na pronalazak posla.

“Trenutačno je situacija na tržištu rada takva da se može relativno lako naći posao, ali je pitanje uspijevaju li mladi naći posao u zanimanjima za koja su se školovali. U tom segmentu ima prostora za napredak i trebamo razmisliti kako se to može promijeniti”, kazao je.

U segmentu poreza na dohodak, predloženo je smanjenje maksimalnih visina niže i više stope pa će tako općine sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Istodobno, kod viših stopa poreza na dohodak, gornja granica za općine bit će 30 posto, za gradove 31, a velike gradove i središta županija 32, dok će za Grad Zagreb biti 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Trenutačno Grad Zagreb nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine mogu nižu stopu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Kod gradova do 30.000 stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu te 25 i 33,6 posto za višu, dok je kod gradova s više od 30.000 stanovnika raspon od 15 do 23 za nižu i 25 do 34,5 posto za višu.

“Imate općine koje imaju nižu stopu poreza od 15 posto, a višu od 30 posto. S druge strane, imate općine koje su uvele nižu stopu od 20 posto, a višu od 25 i tako su gotovo dodatno izjednačile porezno opterećenje onih sa srednjim i manjim plaćama i onih s visokim plaćama. Dakle, svaki grad i općina može imati vlastitu politiku, ne samo što se tiče visine nego i odnosa poreznih stopa tj. progresivnosti oporezivanja visokih plaća, što smatramo vrlo upitnim”, objasnio je Hanzalek.

Osvrnuo se i na podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 na 50.000 eura, pri čemu će se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjiti za oko 7.500. Poručio je da sindikat pozdravlja tu odluku s obzirom na svima znana inflatorna kretanja.