Hrvatska ove godine obilježava 30 godina od donošenja prvog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, ključnog stupa u regulativi slobodnog tržišta, za provedbu kojeg je zadužena Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
AZTN je početkom mjeseca obilježio okruglu obljetnicu organizacijom svog sada već tradicionalnog skupa “Dan tržišnog natjecanja” u Zagrebu, na kojoj su se okupili stručnjaci za tržišno natjecanje iz drugih europskih zemalja, iz Europske komisije i OECD-a – organizacije najrazvijenijih država svijeta kojoj bi se Hrvatska uskoro trebala priključiti.
Šefica AZTN-a je od listopada 2021. godine Mirta Kapural – pravnica i doktorica znanosti koja je cijelu karijeru provela baveći se temama tržišnog natjecanja – s kojom smo porazgovarali o godini na izmaku i uspjesima i problemima u području zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, kao i nekim većim slučajevima o kojima se ove godine dosta govorilo u javnosti.
Do sad je ove godine AZTN izrekao 262.500 eura kazni, a od 2012. naovamo – kad su počeli s izricanjem novčanih kazni – podijelili su raznim tvrtkama oko 7 milijuna eura kazni. Prošle godine izrečeno je 1,487 milijuna eura kazni, iako podsjećaju iz AZTN-a da nisu još sve naplaćene jer su na njih uložene žalbe koje tek trebaju biti riješene.
Najveća kazna dosad je bila u slučaju iz prosinca prošle godine kad je zbog utvrđivanja zabranjenog sporazuma na tržištu kućnih telefonskih centrala kompaniji Ericsson Nikola Tesla i još pet kompanija kažnjeno s ukupno oko 1,17 milijun eura.
Za početak smo pitali za ocjenu protekle godine, u kojoj je za prioritete djelovanja AZTN odredio tržišta energetike, telekomunikacija i maloprodaje.
“Godina je bila zahtjevna, ali i uspješna. Nastavio se kontinuitet u smislu rješavanja predmeta. Pozitivno je svakako da smo se ojačali novim kolegama, što je uvijek dobro. Imamo i dalje jaku suradnju s drugim agencijama u europskoj mreži agencija za tržišno natjecanje, Europskom komisijom i OECD-om,” kaže Kapural za Financije.hr.
Na pitanje o radu na prioritetnim područjima Kapural objašnjava da se glavnina njihovog posla ne mijenja iz godine u godinu, ali da prate značaj pojedinih sektora za javnost i tržišno natjecanje – i posljedično potrošače.
“Dio prioriteta u našem radu uvijek su isti – to je učinkovita provedba, s fokusom na utvrđivanje i sankcioniranje najtežih povreda pravila o zabranjenim sporazumima, zlouporabe vladajućeg položaja i kontrole koncentracija poduzetnika. No, uvijek uz to dodatno odredimo i neke sektore, s obzirom na značaj za potrošače i za tržišno natjecanje. Trgovina na malo prehrambenim proizvodima i mješovitom robom nam je svake godine prioritet. Svake godine radimo veliko opsežno istraživanje tržišta na malo, prije tri godine smo uključili u istraživanje i bruto marže, a ove godine smo uključili teritorijalna ograničenja opskrbe. Aktivni smo i u istraživanju povreda Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi (ZNTP) i kaznili smo po toj osnovi već velik broj trgovaca,” kaže Kapural, no dodaje da osim po kaznama učinkovitost rada AZTN-a treba gledati i po uspostavi tržišnog natjecanja – u mnogim predmetima ne izriču se kazne, već se na prijedlog stranke prihvaćaju neke korektivne mjere koje regulator često puta prihvati.
AZTN je osim toga u svojem djelovanju jedinstvena vrsta regulatora, podsjeća Kapural, jer je nadležan za sva tržišta, pa tako i digitalno – AZTN ima ulogu pomagača Europskoj komisiji koja provodi europska pravila o digitalnim tržištima (DMA).
“AZTN je specifičan regulator jer smo nadležni za sva tržišta, i oslanjamo se za istraživanja isključivo na vlastite resurse. Prošle godine 2024. smo istraživali 73 različita tržišta. Također smo specifični po tome što izravno primjenjujemo europsko pravo, tj. možemo voditi postupak i po nacionalnom pravu, ali i po europskom. Plan nam je ubuduće više voditi postupke po europskom pravu, ali naravno, mora biti učinak na jednu do dvije države članice – ako je nešto vrlo lokalno onda se primjenjuje nacionalni zakon.”
Od noviteta u radu AZTN-a Kapural ističe razvoj vlastitog algoritma koji bi trebao analizirati javnu nabavu i otkriti potencijalne zabranjene sporazume u njoj, jer radi se o području koje čini velik dio hrvatskog gospodarstva.
“Sad smo se uključili u veliki projekt u kojem je više država članica koji se bavi umjetnom inteligencijom u zaštiti tržišnog natjecanja. Nama je primarno istražiti na koji način bi se AI alati mogli koristiti za naše postupke. Dakle kako nama da pomognu da otkrijemo nezakonite sporazume, tj. kako se AI alatima može ojačati zaštita tržišnog natjecanja… Mi imamo pristup elektronskom oglasniku javne nabave Ministarstva gospodarstva. To nam je važan alat jer zabranjeni sporazumi u javnoj nabavi u našem gospodarstvu stvaraju najveću štetu. Radi se o dogovorima između ponuditelja u javnoj nabavi. U prosjeku je 17-20 posto BDP-a javna nabava, pa se potencijalno radi o ogromnoj šteti. Gledaju se obrasci njihovog ponašanja, povlače li neki ponude, ili namjerno stavljaju ponude koje nisu prihvatljive naručitelju, ili se rotiraju i izmjenjuju na temelju unaprijed dogovorenih obrazaca. Ideja je u tom dijelu razviti neki digitalni alat, no za to treba i vremena i resursa,” objašnjava Kapural.
Od slučajeva koji su se prošle godine priveli kraju Kapural ističe njih nekoliko, uključujući i već spomenuti slučaj Ericssona u kojem je po prvi put ključan bio pokajnik bez kojeg se ne bi otkrila teška povreda tržišnog natjecanja.
“Od onoga što se završilo zadnjih nekoliko godina je postupak na tržištu telefonskih centrala, radilo se o slučaju zabranjenog sporazuma. Riječ je o zanimljivom i dugotrajnom predmetu jer je bilo puno stranaka, a tu smo imali po prvi put i pokajnika koji nam je prijavio zabranjeni sporazum. U području zlouporabe vladajućeg položaja zanimljiv je bio i predmet protiv Hrvatskog lovačkog saveza gdje smo ustanovili zlouporabu predatorskim cijenama, što je inače dosta teško dokazivo.”
“U području ocjene kocentracije na tržištu zanimljiv je bio slučaj preuzimanja Sunčanog Hvara od strane Eagle Hills. Radilo se o uvjetno dopuštenoj koncentraciji, dakle slučaj u kojem je bilo potrebno odrediti neke mjere, kako se radilo o turističkom sektoru i osjetljivom pitanju za Hrvatsku i turizam. Mjere koje su predložile stranke su bile investicijske mjere, i mjere kojima se nastojalo na jednak i transparentan način osigurati pristup drugim dobavljačima na tom tržištu. Neke mjere će se provoditi u razdoblju od pet godina, neke kraće,” objašnjava Kapural.
Važan dio rada AZTN-a je i edukacija građana i šireg društva o promicanju kulture tržišnog natjecanja. AZTN tako izdaje i mišljenja, koja često puta imaju efekt na lokalnim razinama ili u manjim sektorima, a osim toga Agencija reagira i na inicijative, tj. prijave za sumnju u narušavanje tržišne utakmice koju im mogu uputiti druge institucije ali i sami građani. IZ Agencije kažu da godišnje prime tridesetak takvih prijava, no oko polovice nakon provedene istrage bude odbačeno.
“Nastojimo djelovati edukativno, gdje god imamo priliku. Primjerice, predmet iz područja nepoštenih trgovačkih praksi koji je ove godine jako odjeknuo u javnosti je bio Tommy, kad smo istupali dosta u javnosti da pojasnimo da nismo protiv popusta već da je Tommy kombinirao popuste tj. akcije i proizvod nudio ispod nabavne cijene, što je teški slučaj nepoštene trgovačke prakse, i za što su propisane najviše kazne po zakonu.”
Što se tiče najnovijih trendova u području zaštite tržišnog natjecanja u Europi, sve je zamjetnije širenje takvog regulatorskog djelovanja i na druga područja. Na Danu tržišnih natjecanja jedna od tema o kojoj se raspravljalo je bila i vječna europska dilema između zahtjeva jednakog tržišnog natjecanja s jedne strane i zaštite konkurentnosti domaćih poduzetnika – tzv. „nacionalnih šampiona.“ A tu su i neke sasvim nove teme na koje se premješta fokus.
“Područje kojim se bavimo počelo se širiti i na druge teme, primjerice na pitanja održivosti. Recimo u smjernicama o horizontalnim sporazumima, mogu se uzeti u obzir pozitivni i efekti za ekološku održivost kod određivanja kazni. Nizozemska recimo tu prednjači, uz Francusku i Austriju. Tu su onda i digitalna tržišta, koja i nisu više neka nova tema, to je naprosto nova vrsta tržišta koje je postalo dio naše stvarnosti. A tu je i zabrana preotimanja zaposlenika od konkurencije. Primjerice portugalski i britanski regulatori su tu dosta aktivni. OECD, primjerice, zagovara dosta takvih tema u kojima se tržišno natjecanje preklapa s drugim područjima prava i ekonomije,” objašnjava Kapural.
Pročitajte još:
Resursi su problem, kaže Kapural – AZTN zapošljava oko 60 ljudi i ima proračun od nešto manje od 3 milijuna eura, a kazne koje naplaćuje slijevaju se u državni proračun i ne idu Agenciji. S obzirom na opseg posla to su skromna sredstva, a po svemu sudeći opseg bi se u narednim godinama mogao i povećati. Za kraj smo upitali Kapural što možemo očekivati od AZTN-a u novoj 2026. godini.
“Veselim se da ćemo dovršiti neke zanimljive predmete koje smo započeli, da ćemo se više baviti digitalnim tržištima i umjetnom inteligencijom, i nastaviti sve suradnje koje smo dosad ostvarili. I zaista se nadam da će se agencija pojačati resursima, i ljudskim i financijskim. Ići ćemo i u neke izmjene zakona o tržišnom natjecanju, koji se nije mijenjao od 2021. Imamo neke preporuke iz OECD-a, imamo neke spoznaje iz prakse, ali to su zasad tek načelne ideje, koje će se u suradnji s ostalim dionicima pretočiti u konkretne promjene,” zaključuje Kapural.
