Predsjednica Uprave Zagrebačke burze za Financije.hr: ETF-ovi ostvaruju veliki rast i nama predstavljaju značajan postotak trgovanja

ETF ili Exchange traded funds privlače sve više ulagača, i to investitora koji ulažu manje svote novca. Kako je to ispričao Matthias Zeinitzer, direktor odjela iShares & Wealth CEE Blackrocka na predstavljanju InterCapitalovog projekta Genius 3.0: “Štedni planovi u ETF-ovima su naš najvažniji proizvod, jer donose demokratizaciju ulagačkih prilika. Šire se iz Europe na Sjedinjene Američke Države, a Hrvatska u regiji predvodi u ponudi diverzificiranih prilika za investicije.”

Njihove su procjene da će tržište tih planova znatno rasti, jer ulagači prepoznaju koliko je lako uložiti novac. “Sada je sve na mobitelu. Potencijalni ulagač može preko aplikacije u bilo kojem trenutku povući ili uložiti novac, a ne samo provjeriti stanje ulaganja”, kazao je Zeinitzer.

O važnosti ETF-ova govorila nam je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić: “U financijama imate aktivno i pasivno investiranje. Aktivno bi značilo da postoje analitičari koji izaberu dionice i kažu, primjerice: ‘Ja ću investirati baš u Podravku, baš u Atlantic, baš u Končar…’ Dok je pasivno investiranje investiranje u sastavnice indeksa. Znači, burza je ona koja odlučuje koje će sastavnice, odnosno dionice biti u indeksu. One ulaze u njega po svojoj likvidnosti ili tržišnoj kapitalizaciji. ETF je zapravo jedan fond koji je uvršten na burzu, i vi kupnjom ETF-a zapravo kupujete sastavnice Crobexa. Kad biste išli kupovati sve sastavnice Crobexa, vama bi trebao dosta velik iznos, jer biste pojedinačno morali kupovati sve dionice. Međutim, kod kupnje ETF-a, za već vrlo mali iznos možete sudjelovati u performansu indeksa, i to uzrokuje da je i upravljanje takvim fondovima jeftino. Ako vi u aktivno upravljanom fondu imate naknadu od dva posto, prinos je bio sedam posto, de facto — dobit ćete pet posto. Dok su kod ETF-ova, upravo zato jer nema tog aktivnog upravljanja, naknade puno niže i zato je to jako popularna klasa imovine. Napravljena su brojna istraživanja o tome kakvo je ulaganje uspješnije, aktivno ili pasivno. I čak postoje indicije da je to pasivno uspješnije.

Veliki problem u Hrvatskoj je taj što mi imamo nešto što zovemo free float, koji je nizak. Vidjeli ste da imamo INA-u i Zagrebačku banku, koje imaju dionice velike vrijednosti, koje rijetko mogu kupiti mali investitori. I onda imate velike institucionalne i strateške investitore, kao što su INA, MOL, mirovinski fondovi, dok nama zapravo treba puno malih investitora koji će onda međusobno trgovati i stvarati tu likvidnost. Prema tome, naša je želja da imamo što više dionica koje će prikupljati kapital. Primjerice, kako je to napravio SPAN, koji je odlučio da želi dio svojeg kapitala prodati baš malim investitorima. Na ZSE je ove godine sedam posto ukupnog prometa ostvareno s ETF-ovima. To je vrlo značajan postotak. Naravno, ja bih voljela da je i viši. Širenjem palete mi trenutno uvrštavamo peti ETF koji je izdao InterCapital Asset Management, i mislim da će tim širenjem mogućnosti i ulaganja rasti. Netko već sad može kod nas u Zagrebu kupiti index Ljubljanske burze, index burze u Rumunjskoj, koja je jako atraktivno tržište. Prema tome, širenjem palete tih proizvoda ljudi će prepoznati kako je to dobra i likvidna opcija, tržište postoji.”

Danijel Delač, predsjednik Uprave Interkapital vrijednosni papiri d.o.o., na susretu ETF with us u zagrebačkoj Wespi rekao je: “Kritičari će reći da je aktivno ulaganje teško, skupo ili stresno. Bît je pokušati pobijediti fondove temeljene na burzovnim indeksima proaktivnim pristupom. Mi ne govorimo klijentima da kupe dionice x ili prodaju ETF xy, jer to ne bi bilo fer. Mi pružamo podatke, a na ulagačima je da sami odlučuju o svojoj strategiji ulaganja.”

Toni Vitali je pak rekao da je pasivno ulaganje na dugi rok najbolje na svijetu. “Da moram birati jedno ulaganje kojeg bih se držao do kraja života, to bi bio neki globalni dionički ETF. Moramo biti svjesni da je imovina hrvatskih ulagača koncentrirana u državi u kojoj živimo”, ispričao je Vitali, inače autor bloga Škrti otočanin, u kojem na humorističan način pokušava običnom čovjeku približiti složene financijske teme.

Na istom susretu je Zoran Šprajc ispričao kako se udaljio od svakodnevnog provjeravanja kretanja dionica i praćenja vijesti o svim svojim ulaganjima. Na primjeru svojeg ulaganja u dionice SalesForcea pokazao je kako je, prateći sve najave i analize, kupio dionice tek nekoliko dana prije objave financijskog izvješća te tvrtke. “Svi su očekivali da će izvješće pokazati veliki rast, ali podaci nisu ispunili sva silna očekivanja, i cijena dionice je pala.” — kroz smijeh je objasnio Šprajc.

InterCapital je početkom lipnja lansirao treću verziju svoje platforme Genius, kojom upravo malim ulagačima nude jednostavna ulaganja. O važnosti same tvrtke za Zagrebačku burzu, Ivana Gažić je rekla: “Mi imamo samo jednog velikog brokera koji ima četrdeset posto udjela u prometu, a to je InterCapital. Oni su nastali iz male brokerske kuće koja je stalno razvijala neke nove proizvode. Pa i ovim spomenutim ETF-ovima može kao instrumentom trgovati bilo koji broker. Mi se trudimo svim našim članovima omogućiti neke nove izvore prihoda. Tržište je atraktivno, no brokera ima malo, što je posljedica regulative ulaska u Europsku uniju. No nadamo se da će i banke, koje imaju brokerske odjele, uvidjeti da su investicije u dionice izvor dobrih prinosa za njihove klijente i da imaju prinose koje smo spomenuli.”

Svi naši sugovornici zapravo naglašavaju potrebu za povećanjem financijske pismenosti, jer se time olakšava ulaganje i, na kraju krajeva, zarada sve većem broju zainteresiranih.

“Financijska pismenost je zasigurno veliki problem. U nekim stranim državama, u kojima se građani moraju brinuti za mirovinu sami, u višim razredima srednje škole je jedan od predmeta ekonomija i osnove financija. Mi za sve financijske proizvode imamo nisku razinu financijske pismenosti. To, primjerice, možemo reći i za police osiguranja. Sjećate se kad se dogodio potres? Čak 99 posto ljudi nije imalo osiguranje od potresa. Jako se malo brinemo za svoju starost, jer očekujemo da će to umjesto nas učiniti država. Mi puno radimo na financijskom opismenjavanju, ali to se mora provoditi sustavno. Djecu se treba odgajati od najranije dobi da razumiju što je tekući račun, što je žiro račun, što je investicija… Prema tome, to je na neki način i državni projekt. S Ministarstvom financija trenutno radimo na novoj strategiji razvoja tržišta kapitala u kojoj će se, vjerujem, na razini Vlade Republike Hrvatske osvijestiti da građani moraju imati bolju financijsku pismenost.” — rekla je Gažić.

InterCapitalova platforma Genius zato se i usmjerava na male ulagače, što se ogleda u ponudi usluga. “Genius Start idealna je za svakoga tko želi ulagati pomoću malih iznosa (nema minimalne uplate) i želi da netko profesionalno vodi brigu o njegovom ulaganju. Ne želite se uopće zamarati vođenjem svojeg portfelja ili praćenjem tržišta? Želite nešto automatski i profesionalno? Na pravom ste mjestu.” — opisali su iz InterCapitala tu uslugu.

AUTORI:
Goran Jungvirth i Raif Okić