Inflatorni rizici u eurozoni su umjereni, a Europska središnja banka (ESB) bi se trebala suzdržati od čestih izmjena svojih mjera, jer bi takvi potezi mogli sami po sebi dovesti do veće volatilnosti financijskih tržišta, rekao je u ponedjeljak guverner slovačke narodne banke i dužnosnik ESB-a Peter Kažimir.
ESB je u četvrtak na svojem redovnom sastanku već treći put zaredom odlučio zadržati postojeće kamatne stope, uz ponavljanje svoje mantre da je monetarna politika eurozone “na dobrom mjestu,” – što ulagači tumače kao signal da bi politika ESB-a mogla još neko vrijeme ostati ista.
“Trebamo se suzdržati od prevelikog prčkanja po monetarnoj politici i usavršavanja mjera sitcom pomacima. U takvom pokušaju da se bude previše precizan središnja banka može i sama postati generator volatilnosti, umjesto stup stabilnosti kakav je potreban ekonomiji eurozone,” napisao je Kažimir u objavi na službenom blogu.
Kažimir kaže da se ESB ne treba previše zamarati malim odstupanjima od svoje ciljane stope inflacije od 2,0 posto, posebice zato što su rizici trenutno uglavnom uravnoteženi.
Očekuje se da će inflacija u eurozoni sljedeće godine pasti ispod 2 posto, uglavnom zbog baznog efekta cijene energenata, prije povratka na ciljanu razinu u godinama nakon tog. Međutim, neki dužnosnici izražavaju zabrinutost da bi kompanije mogle sniziti vlastita očekivanja od inflacije tijekom tog pada, što bi moglo ukorijeniti nizak rast cijena i time potkopati ekonomski rast.
Kažimir, međutim, kaže da bi bila velika greška ignorirati negativne rizike i potencijalan rast inflacije, posebice s obzirom da su nedavni podaci o temeljnom rastu cijena bili nešto veći od prognoziranih, kao i podaci o plaćama. “Moramo biti svjesni da su još uvijek prisutni neki negativni rizici,” kazao je Kažimir.
Sam ESB nije ponudio nikakvu novu procjenu rizika na prošlotjednom sastanku, iako je predsjednica ESB-a Christine Lagarde ustvrdila da su se neki od najvećih negativnih rizika za rast konačno smanjili s obzirom na trgovinske sporazume koje su sa SAD-om postigle najveće svjetske ekonomije, kao i na primirje u Gazi.
Financijski ulagači praktički ne vide nikakve šanse za smanjenje kamatnih stopa u prosincu, ali još uvijek vide približno 40 posto šanse da će doći do smanjenja kamatnih stopa do sredine 2026. godine.
Pročitajte još:
“Oslanjanje na podatke znači da su sve opcije otvorene… To znači da bi naš sljedeći korak, kada do njega dođe, mogao ići u oba smjera, ovisno o signalima koje primimo,” zaključuje Kažimir.
