Povjerenstvo za fiskalnu politiku je, razmatrajući prijedlog rebalansa proračuna, upozorilo na važnost razboritog proračunskog planiranja te pozvalo Vladu RH na povratak vođenju anticikličke fiskalne politike u nadolazećoj godini.
“Uzimajući u obzir trenutačno makroekonomsko i fiskalno stanje, Povjerenstvo prihvaća predložene proračunske planove, ali upozorava na važnost razboritog fiskalnog (proračunskog) planiranja te poziva Vladu na povratak vođenju anticikličke fiskalne politike u nadolazećoj godini. Kao i mnogo puta do sada, pozivamo Vladu i na provođenje nužnih i potrebitih strukturnih reformi”, poručili su iz ovog povjerenstva.
Vlada je, piše Hina, prošli tjedan Saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, na 30,3 milijarde eura, a rashodi za 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura.
Predloženim izmjenama i dopunama manjak državnog proračuna smanjuje se s 4,1 na 3,3 milijarde eura, što označava i smanjenje njegovog udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP) s 4,9 na 3,9 posto. Istovremeno, manjak konsolidirane opće države se također smanjuje s prvobitno predviđenih 4,5 na 3,5 posto BDP-a.
Povjerenstvo je ocijenilo da su predložene izmjene i dopune državnog proračuna potrebne radi korekcije pojedinih kategorija prihoda i rashoda, te ujedno predstavljaju i svojevrsnu regularizaciju postojećeg stanja.
S jedne strane, makroekonomska ostvarenja u 2024. su poboljšana u odnosu na makroekonomske projekcije iz studenoga 2023. na kojima se temelji proračun za ovu godinu, dok, s druge strane, fiskalno stanje je pogoršano, ističu iz Povjerenstva.
Fiskalna politika, navode, u dosadašnjem dijelu godine je bila procikličkog karaktera i u velikoj mjeri obilježio ju je porast prihoda, uslijed realnog i nominalnog rasta BDP-a te dijelom djelovanja inflacije, ali i naglašeni porast rashoda, prvenstveno za zaposlene te naknada građanima i kućanstvima.
Pročitajte još:
“Iako se očekuje ostvarenje salda opće države i javnog duga unutar granica Pakta o stabilnosti i rastu, u 2024. je smanjen fiskalni prostor potreban za prilagodbu na moguće negativne ekonomske šokove u budućem razdoblju”, upozorava Povjerenstvo.
Napominje da na prekomjerni rast rashoda ukazuje snažno povećanje primarnog strukturnog manjka u iznosu od 1,9 posto BDP-a i snažno povećanje strukturnog manjka, s -1,8 posto u 2023. na -3,6 posto BDP-a u 2024. godini.
