Povjerenstvo za fiskalnu politiku ocjenjuje da bi fiskalna politika trebala ostavljati veći prostor za protucikličko djelovanje, te u pripremi proračuna za 2026. godinu postrožiti fiskalnu politiku ograničiti rast pojedinih rashoda te pojačati kontrolu javne potrošnje.
“Povjerenstvo za fiskalnu politiku ocjenjuje da bi u uvjetima visoke i rastuće globalne neizvjesnosti, fiskalna politika trebala ostavljati veći prostor za protucikličko djelovanje u nepovoljnim razdobljima. Potrebno je osigurati održivu fiskalnu poziciju te, u pripremi proračuna za 2026. godinu, postrožiti fiskalnu politiku, ograničiti rast pojedinih rashoda te pojačati kontrolu javne potrošnje i sustavno analizirati fiskalne rizike u nadolazećem razdoblju”, navodi Povjerenstvo u svom stajalištu koje se odnosi na prijedlog polugodišnjeg izvršenja državnog proračuna za 2025. godinu.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku ocjenjuje da se prema ostvarenju državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2025. godine nastavlja relativno ekspanzivna i prociklička fiskalna politika, koja se prvenstveno ogleda u znatno izraženijem rastu proračunskih rashoda od prihoda.
Takva politika utječe na povećanje manjka opće države te pridonosi izraženijem rastu nominalnog iznosa javnog duga, pri čemu je dio povećanih rashoda i dalje posljedica izvanrednih događaja iz prethodnih godina – ponajprije obnove nakon potresa te mjera zaštite stanovništva i gospodarstva od visoke inflacije, smatra Povjerenstvo.
Dodaje da su povećani rashodi u velikoj mjeri rezultat nastavka politike usmjerene na poboljšanje položaja zaposlenih u državnim i javnim službama te podizanje životnog standarda stanovništva.
U uvjetima stabilnog i umjereno visokog gospodarskog rasta, kako prenosi Hina, ekspanzivna fiskalna politika dodatno potiče ukupnu potrošnju i investicije, međutim, istodobno pridonosi rastu cijena i smanjuje fiskalni prostor za djelovanje u slučaju usporavanja ili pada gospodarske aktivnosti, smatra Povjerenstvo za fiskalnu politiku.
Ujedno upozorava da gospodarski rast, visoka potrošnja kućanstava te prisutna inflacija dodatno podupiru prikupljanje prihoda i održivost proračuna, ali da njihove stope rasta iz prethodnih godina nisu dugoročno održive.
Povjerenstvo ističe da povećani fiskalni pritisci zahtijevaju naglašeni oprez u vođenju javnih financija jer kretanja na strani rashoda predstavljaju izazov za fiskalnu održivost.
Kada je riječ o rebalansu državnog proračuna za 2025. godinu, kaže da su predložene izmjene opravdane, prvenstveno radi korekcije prihoda i rashoda, ali i kao mjera regularizacije fiskalnog stanja.
Povjerenstvo ocjenjuje da dosadašnja makroekonomska ostvarenja u 2025. godini u velikoj mjeri potvrđuju pretpostavke iz makroekonomskih projekcija objavljenih u studenome 2024. godine koje su služile kao temelj za izradu državnog proračuna za 2025. godinu. Nasuprot tome, fiskalna ostvarenja pokazuju pogoršanje u odnosu na planirane vrijednosti.
Povjerenstvo podsjeća da Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih rezervi, već je dopustila da se proračunski rashodi i manjak proračuna dinamično povećavaju usporedno s rastom gospodarstva. Takva fiskalna politika pojačava ekonomske cikluse i stvara rizik od značajno većih proračunskih manjkova te smanjenje fiskalnog prostora za djelovanje u budućim razdobljima ekonomskog usporavanja ili krize, navodi se i dodaje da bi stope gospodarskog rasta mogle u narednom razdoblju biti na nižim razinama u odnosu na razdoblje od 2022. do 2025. godine koje je bilo obilježeno snažnijim rastom.
Pročitajte još:
- Vlada RH: Usvojen Rebalans Proračuna za 2025., planirani prihodi 33 milijarde eura a rashodi 36,8 milijardi eura
- Vlada RH: Hanfi dodatni zadaci, usvojeno polugodišnje izvješće o izvršenju Državnog proračuna
- Plenković: Slijedi dvije godine pregovora o novom proračunu EU, očekujemo da će Hrvatska proći vrlo dobro
Iako manjak opće države, kao i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) ostaju ispod referentne granice od tri posto odnosno 60 posto BDP-a, Povjerenstvo naglašava da je potrebno snažnije konsolidirati rashodovnu strana proračuna jer je aktualnom fiskalnom politikom znatno smanjen fiskalni prostor za odgovor na eventualne buduće negativne ekonomske šokove.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku je neovisno i stručno tijelo koje prati i procjenjuje primjenu fiskalnih pravila i osigurava dugoročnu održivost javnih financija. Osnovano je radi unaprjeđenja sustava javnih financija u skladu s nacionalnim i europskim standardima, kao i radi jačanja fiskalne stabilnosti države. Bavi se analizom i procjenom fiskalnih pravila, posebno u prijedlogu proračuna.
