Europska unija bi rado htjela da američki predsjednik Donald Trump podrži njene planove za potpuni prestanak kupovine ruske nafte, jer ista pomaže financiranje ruskog rata u Ukrajini, rekao je u petak povjerenik Europske komisije za energetiku Dan Jorgensen.
Europska unija trenutno interno pregovara o zakonskim prijedlozima za postupno potpuno ukidanje uvoza ruske nafte i plina u EU do 1. siječnja 2028. godine, čime bi se prekinule desetljećima građene energetske spone s Moskvom.
Američki predsjednik Trump kazao je europskim čelnicima u četvrtak da Europa mora prestati kupovati rusku naftu, izjavio je jedan dužnosnik Bijele kuće, dok se i dalje razvlače diplomatski napori na okončanju sukoba u Ukrajini.
Jorgensen, koji je zadužen za energetsku politiku Europske unije, izjavio je za Reuters da zasad nije bilo pritisaka američke vlade da se potpuno zaustavi nabava ruske nafte ranije od planiranog roka 2028. godine – ali da bi pozdravio podršku SAD-a postojećem planu EU.
“Ne samo da Putin energetiku koristi kao oružje protiv nas i ucjenjuje zemlje članice, već mi zapravo posredno pomažemo i u financiranju Putinovog rata, i to treba prestati. I ako se predsjednik Trump slaže s tim, onda je to dobrodošla podrška, jer to je svakako naš glavni cilj,” kazao Jorgensen u intervjuu.
Trump je u međuvremenu prijetio Indiji zbog njene kupovine sve većih količina ruske nafte. New Delhi je odbio prekinuti s tim, pa je Trumpova vlada uvela kaznene carine na indijsku robu od 25 posto, povrh već uvedenih 25 posto. Indija je potom optužila Zapad za licemjerje.
Prema podacima EU očekuje se da će se europski uvoz ruskog plina ove godine pasti na oko 13 posto europskih potreba, s otprilike 45 posto prije ruske invazije na Ukrajinu na proljeće 2022. godine.
No, unutar Europske unije nema jedinstva. Mađarska i Slovačka i dalje uvoze rusku sirovu naftu koja do njih stiže naftovodom Družba i protive se usvajanju plana Europske unije za postupno ukidanje uvoza, tvrdeći da bi se time povećale cijene energije.
Jorgensen je rekao da je u kontaktu s obje vlade, u Bratislavi i Budimpešti, o njihovim zabrinutostima – ali da bi, ako to bude potrebno, ostale članice EU mogle usvojiti plan za postupno ukidanja ruskog uvoza i bez njih. Odbio je odgovoriti na pitanje hoće li Bruxelles ponuditi neka financijska ili pravna jamstva kako bi privolio te dvije zemlje da izraze podršku.
Prijedlog EU osmišljen je tako da je za njihovo donošenje potrebno skupiti tzv. kvalificiranu većinu, što znači da mjere treba podržati najmanje 15 država članica, koje sadrže 65 posto stanovništva EU. Diplomati EU kazali su Reutersu kako očekuju da će mjere odobriti ministri energetike zemalja članica na njihovom sastanku sljedeći mjesec.
Jorgensen će se sljedećeg tjedna u Bruxellesu sastati s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom, o obećanju EU da će uvoziti američke energetske proizvode vrijedne 250 milijardi dolara godišnje, u sklopu američko-europskog trgovinskog sporazuma.
Pročitajte još:
Radi se o sirovoj nafti i ukapljenom plinu, a Europska unija je već danas najveći uvoznik američkog ukapljenog plina, na kojeg se oslanja kako bi smanjila ovisnost o ruskom plinu. Analitičari kažu da je obećana kupovina tolikih količina energenata nerealno visoka, djelomično i zato što EU ne može kontrolirati otkud europske kompanije uvoze energente.
Jorgensen je kazao da će s Wrightom razgovarati o mogućnostima za provedbu tog sporazuma. Primjerice, Komisija je rekla da bi možda mogla udružiti potražnju europskih poduzeća koja žele kupovati američki plin. “Jasno je da je naša uloga posredovati. EU nije trgovac plinom,” kazao je Jorgensen.
