Povijest se ponavlja: Trumpove carine na čelik dovode do otpuštanja i zatvaranja tvornica

Različiti sektori američkog gospodarstva sve više osjećaju posljedice uvođenja carina predsjednika Donalda Trumpa pa će tako više od 600 čeličana s Iron Rangea ostati bez posla jer se rudnici koji opskrbljuju posrnulu automobilsku industriju zatvaraju.

Cleveland-Cliffs privremeno će obustaviti rad dvije tvornice u Minnesoti, Hibbing Taconite Co. u Hibbingu i Minorca u Virginiji, koje rade čelične pelete koji se koriste u proizvodnji automobila.

“Ove privremene obustave rada nužne su kako bi se uravnotežile potrebe za obrtnim kapitalom i potrošile višak zaliha peleta proizvedenih 2024. godine”, navodi se u izjavi.

Iako rukovoditelji Cleveland-Cliffsa očekuju da će carinske mjere predsjednika Donalda Trumpa preokrenuti situaciju u njihovu korist, carine potresaju američku automobilsku industriju i mogle bi imati negativne posljedice na čelik proizveden u SAD-u.

Zbog toga će, prema navodima tvrtke, 630 zaposlenika biti otpušteno.

Kako Trumpov tek započeti trgovinski rat uzima maha, proizvođači u Minnesoti mogli bi imati koristi od 25 posto carine na čelik. Ipak, analitičari ne očekuju da će porez na uvoz dovoljno povećati domaću proizvodnju kako bi zamijenio uvezeni čelik.

Carine u prvom mandatu dovele do gubitka 75.000 radnih mjesta

Kapacitet proizvodnje čelika u SAD-u porastao je samo sedam posto nakon što su carine uvedene tijekom njegovog prvog mandata, prema prošlotjednom izvješću RBC Capital Marketsa.

Carina od 25 posto na čelične proizvode prvi je put uvedena u ožujku 2018., kao odgovor na preporuke Ministarstva trgovine SAD-a. Kanada, Meksiko i Europska unija bili su izuzeti od njih već do kraja svibnja te godine, a SAD je postigao i dogovor s Kanadom i Meksikom o ukidanju carina u istom mjesecu 2019.

Južna Koreja, Australija, Argentina i Brazil dobili su trajna izuzeća od carina do prosinca, kada je administracija zaprijetila ponovnim uvođenjem carina na čelik iz Brazila i Argentine.

U siječnju 2020., Trumpova administracija se odlučila i na uvođenje dodatnih carina počevši od 8. veljače 2020. kako bi se zaštitila domaća industrija od uvoza proizvoda koji koriste čelik, poput čavala, pribadača te dijelova za automobile i traktore.

Prema predsjedničkoj proklamaciji, “neto učinak povećanog uvoza ovih derivata bio je erozija baze kupaca za američke proizvođače aluminija i čelika”, što je imalo suprotan učinak od željenog cilja.

Procjene iz studije objavljene u prosincu 2019., koju su proveli Aaron Flaaen i Justin Pierce iz Upravnog odbora Federalnih rezervi, pokazuju da su do sredine te godine povećani troškovi inputa zbog carina na čelik i aluminij povezani s 0,6 posto manje radnih mjesta u proizvodnom sektoru.

Izračunali su da to iznosi oko 75.000 izgubljenih radnih mjesta u proizvodnji, što se može pripisati carinama na čelik i aluminij uvedenima u ožujku 2018., ne računajući dodatne gubitke među američkim izvoznicima koji su se suočili s carinama drugih zemalja.

Usprkos tome, američke čeličane pozdravile su odluku o ponovnom uvođenju carina.

Uvedene 2018. za vrijeme prvog Trumpovog mandata, u međuvremenu su oslabljene raznim izuzećima i kvotama za uvoz iz pojedinih zemalja, kao i tisućama iznimki za pojedine gotove proizvode od tih materijala.

“Zatvaranjem rupa u carinskim mjerama koje se već godinama iskorištavaju predsjednik Trump će dati golem zamah američkoj industriji čelika koja je spremna na obnovu SAD-a. Nova tarifa osigurat će da proizvođači čelika u Americi mogu nastaviti sa stvaranjem novih dobro plaćenih radnih mjesta i ulaganjima, jer znaju da ih se neće potkopavati nepoštenim trgovinskim praksama”, rekao je predsjednik sektorske udruge proizvođača čelika SMA, Philip Bell.

Europska unija ne želi čelik preusmjeren s američkog tržišta

Odgovor je u međuvremenu pripremila i Europska unija, najavivši da smanjuje uvoz čelika za 15 posto.

Europski proizvođači čelika, koji se već bore s visokim cijenama energije i konkurencijom iz Azije i drugih regija, upozoravaju da bi EU mogla postati odlagalište jeftinog čelika preusmjerenog s američkog tržišta, što bi moglo ugroziti opstanak europskih tvornica.

Naime, kako američko tržište sada ima manje komercijalnog smisla zbog carine od 25 posto koju je uvela administracija predsjednika Donalda Trumpa, analitičari predviđaju da će proizvođači iz Kanade, Indije i Kine nastojati prodavati sve veće količine čelika u Europi.