Vodeće austrijsko društvo za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia u najnovijem istraživanju o insolventnosti, provedenim u suradnji s Allianz Tradeom, predviđa globalni nastavak poslovnih stečajeva i u sljedeće dvije godine.
Globalna insolventnost porast će za šest posto u 2025. i dodatnih pet u 2026., dok se blagi pad od jedan posto očekuje tek 2027. godine.
Učinci američkih carina, čiji je utjecaj zasad odgođen, povećavaju rizik globalnog domino efekta, dok se dodatni pritisak javlja zbog velikog broja novootvorenih poduzeća u sektorima tehnologije i umjetne inteligencije.
Nakon naglog porasta u 2024., broj stečajnih postupaka u Hrvatskoj ostat će povećan i tijekom 2025. godine. Prema podacima koje donosi Acredia, vidljivi su znakovi kratkoročne stabilizacije, no strukturni izazovi za mnoge tvrtke i dalje su prisutni.
Prošle su godine tako otvorena ukupno 4.832 stečaja, što predstavlja rast od sedam posto u odnosu na 2023. Gotovo trećina stečajeva dolazila je iz građevinskog sektora, koji je i dalje osobito ranjiv zbog nedostatka likvidnosti.
U razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. registrirano je 2.610 stečajeva, što je pad u odnosu na isto razdoblje 2024. (3.301 slučaj) i upućuje na blago ublažavanje trenda.
“I dalje vidimo strukturne izazove, osobito za manja poduzeća koja se suočavaju s rastućim troškovima financiranja i ograničenim likvidnosnim rezervama”, ističe Michael Kolb, član Uprave Acredije.
Najviše pogođeni ostaju građevinska industrija, maloprodaja i uslužni sektor, koji su iznimno osjetljivi na kašnjenja u plaćanju i strože uvjete financiranja. Iako hrvatsko gospodarstvo i dalje profitira od snažnog turizma i infrastrukturnih projekata financiranih iz EU fondova, pad privatnih ulaganja i viši kamatni troškovi sve više opterećuju otpornost poduzeća.
Nadalje, na hrvatsko gospodarstvo sve više utječu napetosti u globalnoj trgovini i slabija potražnja iz zapadne Europe.
Pročitajte još:
Iako je Hrvatska manje ovisna o izvozu nego neke zemlje regije, sektori poput proizvodnje, logistike i trgovine već osjećaju posljedice poremećaja opskrbnih lanaca i viših troškova uvoza.
Prema OECD-u i Europskoj komisiji, rast izvoza u 2025. ostat će umjeren, budući da protekcionističke mjere i slabija aktivnost ključnih trgovinskih partnera ograničavaju potražnju.
