Potrošnja hrvatskih kućanstava u vrhu EU-a kao udio u BDP-u

U prošloj godini konačna potrošnja kućanstva, korigirana za stopu inflacije, rasla je u Europskoj uniji (EU) 1,5 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Eurostata. Taj rast je bio veći no u 2023. godini kada je iznosio 0,3 posto.

Najviše je porasla potrošnja u segmentu informacija i komunikacija, i to za 5,7 posto, a nakon toga slijede kategorije rekreacije, sporta i kulture te transporta, gdje je godišnji rast u oba slučaja bio tri posto. Potrošnja za restoranske i smještajne usluge nastavila je rasti, no sporije nego u 2023. godini. U 2024. stopa je iznosila 1,6 posto, a godinu ranije 4,8 posto.

S druge pak strane potrošnja na alkoholna pića i duhan pala je za 2,2 posto, a za odjeću i obuću 0,6 posto. To su bile jedine kategorije u kojima se dogodio pad čime je nastavljen trend iz prethodne godine.

Kod potrošnje na hranu i bezalkoholna pića zabilježen je rast od 1,2 posto nakon što je u 2023. došlo do godišnjeg pada od 3,9 posto. Potrošnja na zdravstvene usluge je bila naspram 2023. veća 2,5 posto, a na obrazovanje 1,6 posto. Na stanovanje, vodu, struju, plin i ostala goriva potrošeno je 1,1 posto više no u 2023. kada je godišnji rast bio 0,6 posto.

Samo u jednoj zemlji EU-a potrošnja kućanstava u prošloj godini bila je niža no u 2023. To je slučaj Finske gdje je zabilježen pad od 0,5 posto. Najveći rast imala je Malta od 8,8 posto, a onda Rumunjska s 5,6 posto i Mađarska od 5,3 posto.

U Hrvatskoj je godišnji rast bio 3,6 posto nakon stope od 3,3 posto u 2023. godini. U Sloveniji je stopa rasta bila otprilike ista, odnosno 3,5 posto, ali nakon pada od 0,7 posto godinu ranije. Njemačka je imala rast potrošnje kućanstava od tek 0,6 posto, ali i to je bio uspjeh nakon godišnjeg pada od 1,1 posto u 2023. godini.

Ukupno je tek pet zemalja bilo bolje po stopi rasta potrošnje od Hrvatske, a to su uz Maltu, Rumunjsku i Mađarsku još i Bugarska te Luksemburg.

Ukupna potrošnja kućanstava u EU iznosila je 51,8 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) što je blagi pad u odnosu na 51,9 posto iz prethodne godine. Time je zaustavljen rastući trend u ranijim godinama. Ipak, treba napomenuti da je to i 2,3 postotna boda lošije no u 2014. godini kada je potrošnja kućanstava dosegla 54,1 posto BDP-a EU-a.

Gledano po zemljama, najveći omjer potrošnje i BDP-a imale su Grčka, Hrvatska i Portugal. U Grčkoj su kućanstava potrošila iznos od 75,3 posto BDP-a, u Hrvatskoj od 70,5 posto, a u Portugalu od 66,6 posto.

Najmanje brojke imali su Irska s 25,9 posto, Luksemburg s 33,7 posto te Nizozemska sa 42,5 posto.

U EU u cjelini, kao i u većini zemalja članica, troškovi za stanovanje, vodu, struju, plin i ostala goriva su bili najznačajnija stavka, a nakon toga su to bili troškovi za hranu i bezalkoholna pića.

Najveći udio u potrošnji od stanovanja, režija i goriva viđen je u Češkoj gdje je iznosio 32,1 posto, a nakon toga u Finskoj s 29,6 posto i Danskoj s 28,5 posto. Najmanju stopu imala je Hrvatska, i to 14,1 posto. Slijedi Malta s 15,1 posto i Latvija s 15,8 posto.

Što se tiče hrane i bezalkoholnih pića, najveći je udio te stavke u potrošnji zabilježen u Rumunjskoj od 23,1 posto te Bugarskoj i Latviji od po 20,1 posto te Slovačkoj od 19,7 posto. U ovom slučaju najniže stope imali su Luksemburg s 9,3 posto te Irska s 9,8 posto.

U Hrvatskoj je stopa bila 17,6 posto.

U segmentu transporta najviše su izdvajala slovenska kućanstva, i to 17 posto ispred Litve s 15,2 posto te Njemačke sa 14,2 posto.

Slovačka je imala najmanju stopu od 5,8 posto. Odmah do Slovačke je Hrvatska gdje je na transport otpalo 8,2 posto ukupne potrošnje kućanstava.