Potrošači u regiji srednje i istočne Europe osjećaju veći financijski pritisak od onih u ostatku svijeta, a samo 27 posto ih osjeća financijsku sigurnost, dok taj postotak na globalnoj razini iznosi 46 posto, prema najnovijem globalnom istraživanju tvrtke PricewaterhouseCoopers (PwC), koje su nazvali ‘Voice of the Consumer 2025’.
Istraživanje, u kojem su anketirali 21.075 potrošača iz 28 zemalja, predviđa da će do 2035. godine područje pod nazivom ‘Kako se hranimo’ ostvariti bruto dodanu vrijednost (GVA) veću od 8,39 bilijuna eura.
“Naše regionalno izdanje istraživanja otkriva nove navike potrošača koje su u skladu s preferencijama usmjerenima na zdravlje i primjenu tehnologije. Kako bi to iskoristila, prehrambena industrija treba preispitati svoju ponudu kako bi zadovoljila ove nove zahtjeve potrošača”, navedeno je u PwC-ovom priopćenju.
Mieczysław Gonta, partner u PwC-u i voditelj sektora robe široke potrošnje u regiji srednje i istočne Europe te Poljske, kaže da su potrošači u navedenim regijama sve kritičniji te da, unatoč većim životnim troškovima, traže kvalitetu i održivost. Dodao je i da njihovo istraživanje pokazuje da bi prehrambena industrija trebala ponuditi zdravije i održivije opcije lokalnog porijekla.
Potrošači u regiji srednje i istočne Europe pri odabiru proizvoda prednost daju pristupačnosti i okusu te će spremno promijeniti brend kako bi dobili veću vrijednost za novac te bolji okus. Naravno, prvi čimbenik kojim se vode pri kupnji hrane jest cijena, čak 64 posto, ali okus također igra bitnu ulogu, 56 posto.
Zdravstveni rizici i transparentnost u proizvodnji hrane ključni su čimbenici koji utječu na izbor potrošača. Čak 65 posto ih je izrazito zabrinuto zbog rizika konzumacije ultra-prerađene hrane, a zabrinjava ih i uporaba aditiva te konzervansa, 42 posto, i pesticida, 60 posto.
Većina potrošača i dalje je zabrinuta zbog klimatskih promjena, a 35 posto ih je spremno izdvojiti više novca za hranu proizvedenu na održiv način. Lokalni proizvodi imaju prednost jer se smatraju kvalitetnijima i u percepciji potrošača doprinose rastu lokalne ekonomije. Čak oko 30 posto više biraju lokalne prehrambene proizvode, a ostale za pola manje.
Pročitajte još:
Uz navedene podatke istaknuto je i da 84 posto potrošača smatra da su aplikacije za praćenje zdravlja promijenile njihove svakodnevne aktivnosti i ponašanje, dok ih 72 posto uzima suplemente kako bi poboljšali svoje zdravlje.
“Potrošači diljem regije srednje i istočne Europe jasno izražavaju želju za zdravijim i održivijim prehrambenim opcijama, a Hrvatska nije iznimka. Ovaj pomak u preferencijama potrošača predstavlja ključnu priliku da prehrambena industrija dodatno osnaži inovacije s ciljem odgovora na očekivanja tržišta. Rezultati našeg istraživanja ukazuju na važnost ponude ne samo povoljnih i praktičnih, već i hranjivih proizvoda lokalnog porijekla. Trgovci na malo i proizvođači koji prihvate ovu promjenu i započnu s ulaganjima u transparentne proizvodne prakse te poboljšaju kvalitetu svojih vlastitih brendova ostvarit će bolje rezultate na konkurentnom tržištu. Ovo je trenutak za jačanje povjerenja potrošača koji nikad nisu bili informiraniji, tehnološki osvješteniji i izbirljiviji”, rekao je Mislav Slade-Šilović, voditelj Odjela poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska.
