Potražnja za prirodnim plinom u EU smanjena za 7,4 posto u 2023., u Hrvatskoj i dalje raste

Potražnja Europske unije za prirodnim plinom smanjuje se već dvije uzastopne godine za redom, objavio je Ured EU za statistiku – Eurostat.

Nakon godišnjeg pada od 13,3 posto u 2022. godini, potražnja je pala za dodatnih 7,4 posto, na ukupno 12,72 milijuna teradžula u 2023. godini. To znači da su u 2023. godini najveći potrošači prirodnog plina u EU smanjili potražnju.

To također označava najnižu potražnju zabilježenu od početka prikupljanja mjesečnih kumuliranih podataka 2008. godine.

Njemačka je zabilježila potražnju od 2,96 milijuna teradžula, što je smanjenje od 3,8 posto u usporedbi s 2022. godini, a slijede Italija, sa smanjenjem od 2,35 milijuna teradžula, što je smanjenje od deset posto i Francuska, sa smanjenjem od 1,36 milijuna teradžula ili 11,7 posto. 

„Promatrajući sve zemlje EU, potražnja se smanjila u 21 od 27 zemalja, s povećanjem zabilježenim u Finskoj (+25,6 posto), Švedskoj (+11,1 posto), Poljskoj (+5,3 posto), Malti (+4,5 posto), Danskoj (+ 1,1 posto) i Hrvatska (+0,8 posto)“, priopćio je Eurostat.

Na ovo smanjenje utjecale su mjere navedene u Uredbi Vijeća (EU) 2022/1369 o koordiniranim mjerama smanjenja potražnje za plinom, kao dio plana REPowerEU za okončanje ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima. Ova Uredba donesena u kolovozu 2022. godine, obuhvatila je plan REPowerEU, koji je predstavljen 18. svibnja 2022. s ciljem okončanja ovisnosti Unije o Rusiji fosilna goriva što je prije moguće, a najkasnije do 2027.

„Kako bi se postigao taj cilj, plan REPowerEU utvrđuje mjere vezane uz uštedu energije i energetsku učinkovitost te predlaže ubrzano uvođenje čiste energije za zamjenu fosilnih goriva u domovima, industriji i proizvodnju električne energije”, navedeno je u ovoj Uredbi.

Daljnje mjere na strani opskrbe mogle bi uključivati, između ostalog se navodi, bolju koordinaciju kupnje plina i olakšavanje zajedničke kupnje operatora europskog tržišta plina na međunarodnom tržištu plina, kao i najbolje napore za očuvanje proizvodnih kapaciteta električne energije koji se ne oslanjaju na uvoz zalihe plina.

No, na ovo smanjenje utjecala je i tekuća energetska kriza i povećanje cijena energije, podsjećaju u Eurostatu.