Europska komisija predstavila je zemljama članicama Europske unije predstaviti konkretan plan kako bi se, po njenom mišljenju, trebali suprotstavili trenutačnim prijetnjama Rusije i drugih agresivnih aktera. Ovaj dokument naglašava sedam prioritetnih područja u kojima je potrebno popraviti nedostatke u vojnim sposobnostima a uključuju protuzračnu i proturaketnu obranu, sustave bespilotnih letjelica i elektroničko ratovanje.
Dokument su predstavili šefica europske diplomacije Kaja Kallas i povjerenik za obranu Andrius Kubilius. Dokument navodi i da Europa mora biti spremna za rat ako ga želi izbjeći.
U nacrtu „Bijele knjige o budućnosti europske obrane“, koji je prije objave na uvid imala njemačka agencija dpa, navodi se i da je Rusija nepovratno na putu prema tome da postane ratno gospodarstvo te da nastavlja svoj rat s Ukrajinom dok se istovremeno priprema za buduće sukobe s europskim demokracijama.
Nacrt također upozorava na ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama, a navedeno je i da jedini način da se prevlada takva ovisnost je da se zajedničkim europskim obrambenim projektima razviju nužne sposobnosti.
Ursula Von der Leyen je u utorak u govoru u Kopenhagenu izjavila da se Europa mora pripremiti za rat ako ga želi izbjeći. Istaknula je da do 2030. godine, EU mora izgraditi snažnu europsku obrambenu poziciju, najavljujući novu inicijativu nazvanu Spremnost 2030.
Komisija je već ranije najavila da će za projekte ponovnog naoružavanja prikupiti 800 milijardi eura, što uključuje novi fond od 150 milijardi eura i privremeno izuzeće određenih ulaganja u obranu iz strogih ograničenja bloka vezanih za dug i deficit.
No, zemlje članice Europske unije neće moći potrošiti 150 milijardi dolara novog financiranja za obranu na američko oružje već na oružje koje je proizvedeno u Europi.
“Prijedlog Bruxellesa je zaduživanje u tom iznosu koji bi zemlje članice mogle iskoristiti za kupnju oružja, ali europskih proizvođača”, rekla je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen početkom ožujka pred Europskim parlamentom.
Europsko vijeće u svojim prvim objavljenim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.
Zaključcima se poziva i Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU te se prima na znanje namjera Komisije da predloži novi instrument EU kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.
Promjene u EIB-u
Čelnici su pozvali i Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. Kada je riječ o projektima iz oblasti obrane, EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za takozvanu dvojnu – civilnu i vojnu namjenu.
Okosnicu rada EIB-a čini osam ključnih prioriteta, pri čemu financiraju ulaganja koja pridonose ostvarenju ciljeva politika EU-a poticanjem djelovanja u području klime i okoliša, digitalizacije i tehnoloških inovacija, sigurnosti i obrane, kohezije, poljoprivrede i biogospodarstva, socijalne infrastrukture, unije tržišta kapitala te snažnije Europe u mirnijem i prosperitetnijem svijetu.
EIB svoje financijske aktivnosti usmjerava kroz različite smjernice i politike koje uređuju ulaganja u projekte povezane s klimatskim promjenama i kohezijom. Ove smjernice, poput primjerice Smjernica klimatske banke, definiraju kriterije za odabir i financiranje projekata. Pored smjernica, EIB pruža kreditne linije i financijske instrumente za projekte koji doprinose klimatskoj akciji i održivom razvoju.
No, od petka, kako je za Financije.hr rekla potpredsjednica EIB-a, Teresa Czerwińska, na sjednici Upravnog vijeće EIB-a bit će donesena i nova javna politika – ona koja se odnosi na mir i sigurnost.
„U petak (21. ožujka, op.aut.) imamo sjednicu Upravnog vijeća EIB-a na kojoj će biti predstavljena nova javna politika namijenjena za potporu miru i sigurnosti a bit će usmjerena, kao horizontalna mjera, prema bankama. Do sada je EIB prema svojim aktima, mogao financirati klimatske i kohezijske projekte te dualne projekte, a od petka dakle uvodimo i treću javnu politiku. Predsjednica EIB-a Nadia Calvino već je poslala informaciju prema Europskoj Komisiji i najavila uvođenje ovog trećeg javnog cilja“, rekla je za Financije.hr Teresa Czerwińska.
Istakla je i da je EIB spreman pojačati napore prema sektoru koji se odnosi na mir i sigurnost, kao jednog od najvećih izazova s kojim se Europa danas susreće.
„Sigurnost i kompetitivnost su dva najveća izazova za Europu i dva glavna cilja prema kojim će ići naše investicije. EIB je spreman da pojača napore prema sektoru koji se odnosi na mir i sigurnost i već radimo na uvjetima prihvatljivosti odnosno kriterijima koji bi nam omogućili da kreditiramo ne samo dualne projekte nego i za projekte kritične infrastrukture koji posebno doprinose obrani i sigurnosti ali i podršku za nove tehnologije u polju kibernetičke sigurnosti, dronova i infrastrukture koja je važna za vojsku i podršku razvoja vojne opreme“, rekla je Czerwińska.
Pročitajte još:
Istakla je i da EIB trenutačno analizira 14 projekata iz oblasti sigurnosti i obrane koje bi mogli kofinancirati te su otvoreni i za nove.
„Također, mi mijenjamo i naše unutarnje pravilnike i odluke ali i naše unutarnje korporativne kapacitete koji će nam pomoći da bolje i adekvatnije analiziramo projekte iz ovih oblasti koje su doista veoma specifične“, pojasnila je za naš portal potpredsjednica EIB-a, Teresa Czerwińska, na marginama zajedničke konferencije Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske investicijske banke (EIB) pod nazivom “Financiranje rasta i inovacija s ciljem jačanja konkurentnosti“, održane u Zagrebu.
