Potencijalno najveće svjetsko nalazište zlata otkriveno u Kini

Jedno od najvećih nalazišta zlata, možda i najveće na svijetu, prošloga je tjedna otkriveno u Kini, točnije ispod zlatnog polja Wangu u pokrajini Hunan.

Stručnjaci procjenjuju da bi ono moglo sadržavati više od 1.000 metričkih tona zlata, pri čemu je oko 300 tona već potvrđeno na plićim razinama. Procijenjena vrijednost nalazišta iznosi oko 83 milijarde dolara, odnosno 71 milijardu eura.

U objavi se, piše portal Earth, navodi da se ispod površine nalazi više od 40 zlatonosnih žila na dubini od oko 2.000 metara, a 3D modeli predviđaju mineralizaciju sve do 3.000 metara.

Ti podaci sažimaju ono što geolozi nazivaju “prvom fazom istraživanja” u kojoj se pretpostavka o nalazištu pretvara u testabilni cilj.

Dodatnu težinu ovom otkriću daje to što novo nalazište sadrži 138 grama zlata po toni rude, a to je iznimno isplativa vrijednost, vrlo rijetka u eksploataciji.

“Mnoge od izbušenih stijena sadržavale su zlato vidljivo golim okom”, svjedoči Chen Rulin, stručnjak za istraživanje minerala iz Pokrajinskog geološkog ureda Hunana.

Nalazište u Hunanu time bi moglo postati najveći rudnik zlata na svijetu – čak i ispred South Deepa u Južnoj Africi za koji se vjeruje da ima 1.025 tona zlata, navodi portal Mining Technology.

Uz to, nagađaju da bi mogla biti riječ o najvećem svjetskom nalazištu ne samo zlatne rude, već bilo kojeg plemenitog metala.

Kina ima neobičnu poziciju u sektoru zlata kojega proizvodi najviše na svijetu, godišnje oko 380 tona.

Istovremeno ga puno i troši, na godišnjoj razini čak tri puta više nego što ga uspije iskopati, zbog čega je ujedno i najveći svjetski uvoznik zlata.

Što se, pak, tiče zlatnih poluga, u tome prednjači Švicarska koja je najveći centar za rafiniranje zlata i prelazak u poluge, s oko 70 posto takve aktivnosti u svijetu.

Inače, globalne cijene zlata prošlog su tjedna ostvarile najveći tjedni rast od rujna 2008. godine i postavile novi rekord od preko 4.300 dolara za uncu (31.1 grama).

Rast cijena na svjetskim tržištima zlata pripisuje se nizu faktora – od nesigurnosti uzrokovane američko-trgovinskim ratom, paralizom američke savezne vlade zbog neizglasavanja proračuna, do očekivanja da će prema kraju godine doći do snižavanja kamata američkog Feda.

Nakon povijesnog vrhunca od gotovo 4.382 za uncu prošlog ponedjeljka, i prognoza brojnih analitičara da bi zlato uskoro moglo ići i do nove psihološke granice od 4.500 ili čak 5.000 dolara, u narednih nekoliko dana uslijedio je najveći pad od 2013., uslijed čega se od utorka do srijede cijena spustila na minimum od 4.013 dolara.