Na početku ove godine, pokazuje statistika, Hrvatska je ostvarila pristojan rast u broju turističkih posjeta što bi inače trebao biti dobar znak u kontekstu težnji da turizam ne bude samo sezonska pojava.
S druge pak strane cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je poprilično ugroženo za mnoge pretjeranim dizanjem cijena u zadnje tri godine, pa će se zapravo tek nakon Uskrsa početi odvijati klupko ispunjenih ili neispunjenih očekivanja i nadanja.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u siječnju ove godine u komercijalne smještajne objekte došlo 11,3 posto više turista no u istom mjesecu lani. Oni su pritom ostvarili 9,4 posto više noćenja.
Među tih 257 tisuća turista i njihovih 650 tisuća noćenja 59 posto otpada na inozemne turiste. Domaćih je bilo 125 tisuća i oni su imali 268 tisuća noćenja.
Kod broja stranih turista godišnji je rast 12,4 posto, a kod domaćih 10,2 posto.
Vjerojatno ne iznenađuje da su najveći broj noćenja među stranim turistima napravili susjedi Slovenci s udjelom od 14,6 posto, a nakon njih slijede Nijemci, Austrijanci, Talijani, gosti iz Bosne i Hercegovine te Srbije i SAD-a.
Broj gostiju iz Italije i Srbije pritom je bio manji no u siječnju 2024. godine no kod svih ostalih broj je rastao.
Ako se gledaju vrste komercijalnih smještajnih objekata, najviše su turisti noćili u hotelima u kojima je ostvareno 58,6 posto ukupnih noćenja.
U sobama, apartmanima, kućama za odmor i sličnim objektima udio je gotovo 32 posto.
Tu se odmah vidi strukturna neravnoteža smještajnih kapaciteta u hrvatskom turizmu jer se ljetna sezona zbog manjka hotelskih kapaciteta oslanja pretežito na obiteljski ili apartmanski smještaj koji u razdoblju od studenoga do Uskrsa privlači relativno mali broj gostiju.
Siječanjski gosti su se u znatnoj mjeri fokusirali na Zagreb u kojemu je ostvarena gotovo četvrtina ukupnih noćenja, odnosno 23 posto. Rast u odnosu na lanjski siječanj je 12 posto.
Uz Zagreb među popularnim odredištima ističu se Rovinj, Opatija i Split.
No, što će biti dalje tijekom ove godine u brojkama i zaradi teško je prognozirati, tim više što se nad Hrvatsku nadvio oblak sve upitnije cjenovne konkurentnosti što zasigurno ne promiče oku potencijalnih gostiju s obzirom da su se nedavne izjave domaćih dužnosnika prenijele i u inozemnim medijima.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina je rekao da je kumulativni rast cijena u turizmu u Hrvatskoj od početka 2022. do rujna 2024. godine bio gotovo 50 posto. Ako i uzmemo u obzir inflaciju, vjerojatno ne treba posebno napomenuti da rast kvalitete usluga ne može opravdati tako snažan porast cijena.
Pročitajte još:
Osim toga, u istom razdoblju su druge popularne mediteranske destinacije zabilježile rast cijena između 15 i 20 posto, pa se Hrvatska ne može više podičiti nižim cijenama od, recimo, Grčke i Španjolske.
Upozorava podatak da su u razdoblju vrhunca sezone prošle godine prihodi od stranih turista bili 0,7 posto ili 64,3 milijuna eura niži na godišnjoj razini. U prvih devet mjeseci 2024. uprihodilo se 13,19 milijardi eura od stranih turista što je bilo 1,7 posto više no u istom razdoblju 2023. Samo u trećem kvartalu ti su prihodi bili 9,06 milijardi eura.
