Porast potrošnje ilegalnih cigareta u EU, u Hrvatskoj nastavlja padati

U Europskoj uniji potrošnja krijumčarenih i krivotvorenih cigareta i dalje je na visokim razinama, s 35,2 milijarde ilegalnih cigareta konzumiranih u 2023. godini, pokazatelji su to KPMG-ovog godišnjeg izvješća o potrošnji ilegalnih cigareta koje je naručio duhanski div Philip Morris Products SA.

To je 8,3 posto ukupne potrošnje u EU, odnosno rast od 0,1 postotnih bodova u usporedbi s prethodnom godinom, navodi se u priopćenju.

Krivotvorene cigarete jedan su od glavnih izvora ilegalne potrošnje i u regiji, pri čemu se zločinačke mreže sve više okreću tržištima s visokim porezima i cijenama.

Procijenjeno je da su vlade u EU ukupno izgubile 11,6 milijardi eura poreznih prihoda, što je porast u odnosu na 11,3 milijarde eura u 2022. Najviše ilegalnih cigareta konzumira se u Francuskoj, ukupno 16,8 milijardi, odnosno gotovo polovica ukupne ilegalne potrošnje u Uniji, zbog čega je zabilježen gubitak od 7,3 milijarde eura poreznih prihoda.

“Tijela za provedbu zakona odigrala su ključnu ulogu u sprečavanju lanaca organiziranoga kriminala pri ilegalnoj proizvodnji cigareta diljem Europe i njihovu krijumčarenju preko granice. Međutim, za potpuno suzbijanje ilegalne trgovine u regiji nužan je holistički pristup koji stroge kazne i odlučnu provedbu zakona dopunjuje podizanjem svijesti i provedbom edukativnih kampanja o stvarnom utjecaju ilegalne trgovine, predvidljivim fiskalnim i regulatornim okvirom zbog kojeg se punoljetni pušači neće okrenuti crnom tržištu te koordiniranim i predanim javno-privatnim partnerstvima”, izjavio je Christos Harpantidis, viši potpredsjednik za vanjske poslove u PMI-ju.

U Hrvatskoj je u prošloj godini zabilježen nastavak trenda smanjenja potrošnje ilegalnih cigareta. Ukupna potrošnja iznosila je 6,14 milijardi cigareta, od čega je 3,4 posto bilo ilegalnih. U odnosu na 2021. godinu u pitanju je pad od 0,73 postotnih bodova kao rezultat pada potrošnje tzv. illicit whites, odnosno cigareta koje nemaju oznaku države iz kojih dolaze.

Bosna i Hercegovina je i dalje najveći izvor ilegalnih cigareta za Hrvatsku, iako sa smanjenim količinom u 2023. godini, čineći gotovo polovicu ukupne količine.

Carinska uprava je lani je u Hrvatskoj oduzela više od osam milijuna komada različitih vrsta i marki cigareta te 66 tona duhana. U pitanju je rast zaplijenjenih cigareta u odnosu na godinu ranije, kada ih je zaplijeljeno gotovo četiri milijuna komada. S druge strane, u 2022. godini bilo je zaplijeljeno više tona duhana, 77.

Istraživanje je otkrilo povećan broj ilegalnih tvornica cigareta. Samo u prošloj godini regionalne i lokalne vlasti suzbile djelovanje najmanje 113 pogona za proizvodnju ilegalnih cigareta u 22 europske države.

Unatoč tome izvješće KPMG-ja utvrdilo je da udio potrošnje ilegalnih cigareta u 26 europskih država iznosi manje od 10 posto njihove ukupne potrošnje.

KMPG-ovo istraživanje obuhvatilo je 38 država: 27 članica EU te Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Moldaviju, Norvešku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Švicarsku, Ukrajinu i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Na Balkanu je zabilježena manja prisutnost ilegalnih cigareta u usporedbi s državama zapadne Europe, kao što su Francuska ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Jednako tako, Ukrajina je i dalje država s drugim najvećim brojem konzumiranih ilegalnih cigareta, njih ukupno 8,4 milijarde.