Popis svih zemalja kojima je Trump uveo carine: Srbiji 37 posto, Kosovu 10 posto

Najnovija runda uvoznih nameta koje je u srijedu predstavio američki predsjednik Donald Trump bez sumnje će utjecati na globalnu ekonomiju koje se još uvijek oporavlja od poremećaja i inflacije uzrokovane pandemijom, i koju opterećuju rekordne razine zaduženja, kao i geopolitička previranja.

Trump je u srijedu javnosti predstavio tablicu sa popisom od oko 60 zemalja svijeta, za koje je u prvom stupcu navedena “carine” na američki uvoz, dok je u drugom navedena brojka američkih “recipročnih” carina koje iznose pola te brojke. No, nejasno ostaje kako je do tog izračuna došlo.

Za većinu zemalja uvedena je “bazna” carina od 10 posto, za Europsku uniju 20 posto, Indiji 26 posto, Kini 34 posto, i tako redom. Najviša stopa, od 50 posto, uvedena je za otočiće St. Pierre i Miquelon, francuski teritorij kod kanadske atlantske obale, a nisu pošteđeni ostali ni pingvini koji žive na nenaseljenom otocima Heard i McDonald u Indijskom oceanu kojima upravlja Australija, i kojima je također određena carina od 10 posto.

Ovisno o daljnjim zbivanjima i reakcijama drugih država Trumpov potez bez presedana mogao bi biti prekretnica za globalizirani ekonomski sustav koji je u posljednjih 80 godina uzimao zdravo za gotovo pouzdanost i sigurnost SAD-a i američkog tržišta, najvećeg na svijetu.

Trump nije u svojoj objavi pojasnio matematiku kojom je došao do takvih brojki, no čini se da je za izračun uzeo pokrivenost američkog uvoza izvozom u trgovinskoj razmjeni sa svakom zemljom, te to proglasio “carinom,” Osim toga, rekao je I da njegove mjere uključuju i odmazdu za efekte “necarinskih trgovinskih barijera” poput primjerice PDV-a kojeg naplaćuju europske zemlje i za kojeg je Trump odlučio da otežavaju poslovanje američkim tvrtkama – što Europska komisija I europske vlade odbacuju.

Neki američki ekonomisti reagirali su u srijedu kazavši kako pojam “carine” za novu politiku Bijele kuće nije primjeren, kao ni opisivanje Trumpovih nameta kao “recipročnog” odgovora.

“Ti brojevi nisu carine,” komentirala je ekonomistica i bivša dužnosnica američkog ministarstva financija Kimberly Clausing u komentaru na društvenim mrežama. “Europska unija, primjerice, ima ponderirane prosječne carinske stope od oko 3 posto, i moguće još niže, za robu iz SAD-a. Dakle, Trumpovi brojevi jasno uključuju [poreze na dodanu vrijednost] i tko zna što sve ne. Ovaj lažni reciprocitet je besmislica.”

Iako je Trumpov proklamirani cilj vraćanje proizvodnje u Ameriku, ostaje za vidjeti može li poskupljenje uvoza dovesti do toga. Ono što je sigurno jest da će kratkoročno doći do povećanja cijena za tisuće proizvoda u samoj Americi, ali i u ostatku svijeta.

“Vidim ovo kao pomak američkog i globalnog gospodarstva prema lošijim rezultatima, još većoj neizvjesnosti, i mogućem klizanju prema nečemu što bismo mogli opisati kao globalnu recesiju,” komentirao je za Reuters Antonio Fatas, makroekonomist u poslovnoj školi INSEAD u Francuskoj.

Odvojeni namet od 25 posto na sav uvoz automobila i automobilskih dijelove također je potvrđen I počet će se primjenjivati od četvrtka. Prema novim nametima koje je uveo Trump, prosječna carinska stopa SAD-a na sav uvoz porasla je sa 2,5 posto na 22 posto, što je posljednji put zabilježeno oko 1910. godine, rekao je Olu Sonola, zadužen za analizu američkog tržišta pri Fitch Ratingsu, i dodao da će zbog ovoga “mnoge zemlje na svijetu ući u recesiju.”

“Azijska gospodarstva bit će vjerojatno od većine drugih pogođena carinama SAD-a,” izjavio je Marcel Thieliant, analitičar za regiju Azije i Pacifika u Capital Economicsu za Reuters. “Ne samo da se azijska gospodarstva sad sučeljavaju s većim nametima od mnogih drugih, već su i daleko viš ovisna o američkoj potražnji od većine drugih.”

Međutim, državama ne preostaje ništa osim da pokušaju ublažiti efekte takvog gospodarskog šoka i tražiti izuzeće od Washingtona. Veliki izvoznici automobila kao što su Japan, pogođen carinskom stopom od 24 posto, i Južna Koreja, kojoj je uvedena stopa od 25 posto, najavili su neke mjere za pomoć pogođenim kompanijama. Iako su obje države američki saveznici, podsjeća Reuters, obje države je Trump izdvojio kao “najgore počinitelje nepoštenih trgovinskih praksi.”

Zbog oslabljene ekonomije neke će vlade biti u još većim problemima da otplate rekordnih 318 bilijuna dolara globalnog javnog duga, ili za pronalaženje novca za proračunske prioritete kao što su obrana, klimatske mjere ili socijalna skrb. A s druge strane, nije ni izgledno da će ovakvi potezi dovesti do širenja američke proizvodnje, s obzirom na visoku stopu zaposlenosti i nestašicu radne snage.

Neki ga vide kako traži druge načine za uklanjanje globalnog trgovinskog deficita SAD-a koji ga toliko opterećuje – primjerice zahtijevajući da se drugi pridruže rebalansu deviznih tečajeva u korist američkih izvoznika.

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde izjavila je u srijedu da Europa treba odmah reagirati i ubrzati ekonomske reforme kako bi se natjecala u, kako je kazala, Trumpovom “preokrenutom” svijetu. “Svi su imali koristi od velikog hegemona, SAD-a, koji je bio predan multilateralnom svjetskom poretku utemeljenom na pravilima… No, danas se moramo nositi sa zatvaranjem, fragmentacijom, i neizvjesnošću.”