Polovica Hrvata pri kupnji hrane najviše vjeruje influencerima

Sigurnost hrane gotovo je jednako važna hrvatskim građanima kao i njezina cijena, pokazalo je novo istraživanje Eurobarometra provedeno za Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA).

Iako građani najviše vjeruju liječnicima i znanstvenicima, a o rizicima povezanima s hranom najčešće se informiraju putem televizije, sve se više oslanjaju i na internet te društvene mreže. Povjerenje u sustav sigurnosti hrane ostaje visoko, a u nacionalna tijela bilježi najveći rast u Europskoj uniji.

Novo izdanje Eurobarometra koje uključuje ispitanike iz svih 27 država članica EU i sedam zemalja kandidatkinja, pokazuje da hrvatski potrošači pri kupnji hrane najviše paze na cijenu (64 posto) i sigurnost (57 posto).

Zanimljivo je istaknuti kako se hrvatskim građanima prilikom donošenja odluke o kupnji, na trećem mjestu nalazi podrijetlo proizvoda (45 posto), ispred okusa (41 posto).

Čak sedam od deset Hrvata, navodi se u priopćenju, osobno je zainteresirano za temu sigurnosti hrane, pri čemu se o rizicima najviše (62 posto) informiraju putem televizije.

Slijedi informiranje preko bližnjih (59 posto), dok su na trećem mjestu društvene mreže i blogovi (35 posto), koji bilježe i najveći porast u odnosu na istraživanje provedeno prije tri godine.

Premda se o rizicima većinom informiraju putem televizije, Hrvati najviše vjeruju liječnicima opće prakse (87 posto) i znanstvenicima sa sveučilišta ili javnih istraživačkih institucija (80 posto).

Institucijama EU vjeruje 64 posto građana Hrvatske, a nacionalnim tijelima njih 58 posto, što je porast od 11 posto u odnosu na 2022. i ujedno najveći rast povjerenja u nacionalne institucije u cijelom EU-u.

Zanimljivo, Hrvatska prednjači u EU po povjerenju u influencere i poznate osobe – čak polovica ispitanika barem djelomično vjeruje informacijama o rizicima povezanima s hranom koje dolaze s društvenih mreža, u usporedbi s tek 22 posto potrošača u EU.

Pritom su najzabrinutiji zbog ostataka antibiotika i hormona u mesu, ostataka pesticida u hrani i zaraznih bolesti nađenih u životinja koje mogu utjecati i na ljude. Na razini EU, pa tako i u Hrvatskoj, rastuću zabrinutost izaziva mikroplastika u hrani.

Hrvatski građani vjeruju da je hrana na tržištu sigurna, dok je gotovo polovica ispitanika (49 posto) uvjerena da zna dovoljno o rizicima povezanima s hranom i kako ih izbjeći, što je znatno iznad prosjeka EU (30 posto).

No, trećina ispitanih u Hrvatskoj ipak ocjenjuje da su informacije o sigurnosti hrane previše tehničke i složene. To pokazuje da se Hrvati osjećaju sigurnima i informiranima kad je riječ o hrani koju jedu, ali i da postoji prostor da se znanstvene informacije o sigurnosti hrane približe građanima na jednostavniji i zanimljiviji način.

Bez obzira na to, hrvatski su potrošači osjetljivi na rizike povezane s hranom i spremni reagirati kada se pojavi konkretna prijetnja.

Tako bi sedam od deset građana Hrvatske (73 posto) promijenilo svoje ponašanje u slučaju trovanja hranom, primjerice način pripreme ili konzumacije hrane, što potvrđuje visoku razinu svijesti o njihovoj aktivnoj ulozi kao dionika sustava sigurnosti hrane.