Poljoprivrednici zabrinuti: Klimatske promjene su naša sadašnjost, a ne budućnost

Vremenske nepogode sve više imaju negativan utjecaj na poljoprivredu, a prošla godina bila je posebno teška zbog suša u određenim krajevima Hrvatske. Prema Copernicusu, programu Europske unije (EU), prošli mjesec bio je treći najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja, nakon istog mjeseca lani i u 2023. godini. Zbog toga mnogi poljoprivrednici i ove godine strahuju.

Toni Grossi, predsjednik Odbora za povrće i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), rekao je za Financije.hr da je već nekoliko godina gotovo nemoguće baviti se poljoprivrednom proizvodnjom na otvorenom i da su klimatske promjene naša sadašnjost, a ne budućnost te da se s njima trebamo boriti. Zbog toga je Odbor za povrće zatražio sastanak s ministrom Davidom Vlajčićem u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kako bi predstavili svoje prijedloge za pomoć poljoprivrednicima. Grossi nam je otkrio da bi se sastanak trebao održati 21. srpnja.

“Prvi problem su kvote za plavi dizel koji nam treba za navodnjavanje površina koje su sada pod povrtnim kulturama, jer ih svaki dan moramo navodnjavati zbog ekstremnih temperatura. Dakle, dizel koji smo dobili nije dovoljan. To nam izrazito poskupljuje proizvodnju. Osim toga, bitno nam je i da se donese pravilnik o jednostavnim građevinama kako bismo što više površina mogli staviti pod plastenike i staklenike. Želimo raditi u kontroliranim uvjetima jer ekstremne temperature više ne dozvoljavaju proizvodnju na otvorenom. Smatram da će se u budućnosti proizvodnja na otvorenom morati zamijeniti sa staklenicima i plastenicima”, kazao nam je Grossi.

“Žalosno je da jedna poljoprivredna grana, kao što je proizvodnja povrća, kojoj je potrebna proizvodnja u staklenicima i plastenicima nema zakon i pravilnik kojim bi se mogla dozvoliti gradnja istih na poljoprivrednim površinama. Apsurdno je da imamo tolika zakonska ograničenja i toliko malo proizvodnje u kontroliranim uvjetima jer ne možemo napredovati. Nizozemska ima plastenike i staklenike i oni izvoze svoje proizvode cijele godine, odnosno imaju proizvodnju 365 dana u godini”, dodao je.

Istaknuo je da traže i povećanje izravnih potpora. Kaže on ulaže oko 10.000 eura po hektaru u povrtnim kulturama, dok neki ratari, koji dobivaju gotovo iste novce za svoju proizvodnju, toliko ulože na 50 hektara. Dakle, izravne potpore su gotovo identične, što nije najbolje rješenje.

Također, zabrinut je zbog činjenice da Hrvatska uvozi dosta proizvoda iz drugih država, a to nije dobro za domaće proizvođače.

“Izvozimo pšenicu, a uvozimo gotove prerađene proizvode. To je žalosno. Povrća se najviše uvozi, a najmanje izvozi. Mi kao proizvođači povrća nismo konkurentni. Zato bi bilo dobro kada bi se povećale deklaracije na proizvodima. Često kada imamo domaće jagode ili lubenice na tržištu, to se reklamira i bude tjedan dana u prodaji, a nakon toga se stave uvozni proizvodi bez ikakve reklame i svi misle da kupuju domaće. Problem je što su deklaracije gotovo nevidljive na proizvodima, a trebale bi biti veće i više istaknute kako bi građani mogli vidjeti iz koje države dolaze proizvodi. Onda bi ljudi možda malo razmislili žele li kupiti neku lubenicu iz Maroka koja je putovala 10 dana ili žele kupiti našu svježu domaću lubenicu koja je ubrana dan ranije”, rekao nam je Grossi.

“Pozivam sve domaće potrošače poljoprivrednih proizvoda da čitaju deklaracije i da kupuju hrvatske proizvode. Želim pozvati i naše trgovce da pokušaju izvoziti domaće proizvode ako postoji višak te da prodaju domaće povrće kada je dostupno, a ne da ne uvoze strano, bez obzira na to što su ti proizvodi možda malo jeftiniji. Ako nam izumre selo i poljoprivredna proizvodnja, izumrijet će nam i država”, zaključio je.

Uz sušu, poljoprivrednici su zabrinuti i zbog olujnog nevremena. Grossi kaže da većina proizvođača nije upisana na vlastitim parcelama u ARKOD-u jer zbog neriješenih vlasničkih odnosa ne mogu osigurati svoje usjeve.

“ARKOD je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku. ARKOD parcela je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koju obrađuje samo jedno poljoprivredno gospodarstvo, klasificirana s obzirom na vrstu uporabe zemljišta”, prema definiciji na internetskoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).