Poljoprivrednici nezadovoljni cijenama žita: Trebale bi biti na razini Europske unije

Hrvatski poljoprivrednici nisu zadovoljni cijenama žita jer smatraju da bi trebale biti usklađene s burzovnim cijenama u Europskoj uniji, poručili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK)

U djelatnosti uzgoja žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja trenutačno su registrirane 2.762 tvrtke odnosno uzgajivača, prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall. Njihovi ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 1,36 milijardi eura, a ukupna dobit 26 milijuna eura.

U usporedbi s godinom prije jasno je da je došlo do znatnog pada prihoda i dobiti koji su u 2022. iznosili 1,48 milijardi odnosno 96 milijuna eura. Dobrom dijelu tih prihoda doprinijele su veće tvrtke, dok su manji uzgajivači žitarica značajnije pogođeni.

S obzirom na to da je žetva ove godine počela ranije, razgovarali smo s Matijom Brlošićem, članom Upravnog odbora HPK-a, o kvaliteti žetve i problematičnim cijenama zbog kojih dolazi do manjih prihoda i dobiti.

“Žetva je po pitanju prinosa i kvalitete ove godine bila bolja nego lani. Nije posebno dobra, ali mislim da je bila prosječna godina s dobrom kvalitetom pšenice. Kada je riječ o cijeni, rekao bih da je jedna od najgorih u povijesti. Cijena je ekstremno niska i ne može nikako pokriti troškove”, rekao je Brlošić.

“Mi se pitamo zašto je uopće Europska unija nastala, koji je cilj. Znamo da je jedan od ciljeva Zajednička poljoprivredna proizvodnja (ZPP). No, nije nam jasno kako na tom jedinstvenom tržištu može dolaziti do 20 i 30 posto razlike između tržišnih cijena poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno kada govorimo o primarnim poljoprivrednim proizvodima. To se događa gotovo od ulaska u EU gdje su cijene na nekim burzama veće za 50 eura i više po toni kada su u pitanju žitarice kao što su pšenica, ječam i kukuruz. Nitko nam nije rekao zašto je to tako”, dodao je.

Kaže da se Vlada i Ministarstvo poljoprivrede pozivaju na tržišno natjecanje, a da oni smatraju da je to nepoštena trgovačka praksa i to ne samo na razini Hrvatske nego općenito na razini EU-a.

“O tome se u zadnje vrijeme značajno priča. Dakle, ako je u Francuskoj trenutačno cijena pšenice 220 ili 230 eura po toni, zašto je ona 160 eura u Hrvatskoj. To nisu mala sredstva. Naši trgovci se pravdaju da oni moraju trgovati i dalje voziti tu pšenicu. Mi takav odgovor ne možemo prihvatiti. Postoje rješenja za to i taj trošak prijevoza nikako ne može biti toliko veliki”, ističe.

Smatra da bi Zajednička poljoprivredna politika trebala biti jednaka za sve i da bi Europska komisija trebala povesti brigu o tome. Naglašava da bi poljoprivredni proizvodi trebali imati jedinstvenu cijenu u cijeloj EU, posebno jer se radi o proizvodnji hrane.

Najuspješnije kompanije u kategoriji Mješovita poljoprivredna proizvodnja
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR	Broj zaposlenih
ŽITO d.o.o.	326.552.310,54	39.010.204,46	611
AGRONOM d. o. o.	123.783.975,57	104.081,35	410
NOVI AGRAR d.o.o.	41.989.443,13	13.424.594,48	116
NOVPROS d.o.o.	34.737.840,67	12.459.018,67	22
MARTINJAK d.o.o.	31.458.570,09	168.448,45	47
PPK Valpovo d.o.o.	31.201.739,90	345.104,57	132
BOVIS d.o.o.	18.120.726,22	605.049,17	156
FARMA TOMAŠANCI   d.o.o.	13.245.411,86	383.739,25	91
PZ BRESTOVE MEĐE	12.341.898,21	-679.183,43	13
SIMENTAL – COMMERCE,   d.o.o.	11.236.676,52	835.637,27	24
VRANA d.o.o.	9.905.607,23	10.045,97	119
AGROZELINA LOGISTIKA   d.o.o.	9.021.988,28	93.491,03	31
AGRO-VET d.o.o.	8.981.727,45	632.520,68	32
AGRO-SKY d.o.o.	7.500.310,93	41.565,91	4
NJEGOVAC d.o.o.	7.234.924,94	110.101,75	6
WEST d.o.o.	6.718.527,68	524.510,01	12
ŽANKOVAC d.o.o.	6.242.878,99	104.758,12	3
Farma muznih krava   Orlovnjak d.o.o.	6.070.500,05	99.608,41	33
VIVITA d.o.o.	5.167.097,57	173.556,35	5
KRNDIJA d.o.o.	4.689.223,18	444.422,74	28
*svi podaci su za 2023. godinu, u eurima

“Ako na nekom svjetskom ili europskom tržištu dođe do problema, države uvijek imaju mogućnost kupnje robnih zaliha. Netko će reći da je to miješanje u tržište, ali mi mislimo da nije. To samo može dovesti do stabilizacije tih proizvoda”, rekao je za Financije.hr.

Objasnio je da su zbog niskih cijena žita i visokih cijena repromaterijala naši poljoprivrednici smanjili površine koje obrađuju. Prošle godine je otprilike 20 do 30.000 hektara površina za proizvodnju smanjeno.

“Nažalost, mi trenutačno nemamo neku alternativu. Tu se radi o velikim površinama, oko 150.000 hektara se sije pod tom kulturom. To je osnovna kultura za prehranu stanovništva u cijelom svijetu. Dobro je da je imamo duplo više nego što treba. To bi trebala biti dobra informacija za Hrvatsku, ali nažalost, iz naše perspektive, to je loša informacija. Prozivaju nas zašto sijemo ako nam to ne ide”, kazao nam je Brlošić.

Formiranje cijene prema troškovima uzgoja bilo bi jedno od boljih rješenja za poljoprivrednike jer u suprotnom neće moći nastaviti proizvodnju.

“Kada uspoređujemo naše tržište i tržište gotovih proizvoda, gdje je sirovina pšenica, vidimo veliku razliku. Na primjer, kruh je 10 puta skuplji danas nego što je bio prije 30 godina u odnosu na cijenu pšenice. Što se to dogodilo u 30 godina da je cijena pšenice ostala ista, a cijena kruha i drugih proizvoda otišla 10 puta gore? Dakle, smatramo da postoje nepoštene trgovačke prakse. Radi se u interesu trgovaca i prerađivača, a najmanje u interesu primarnih proizvođača”, zaključio je član Upravnog odbora HPK-a.

Prema podacima CompanyWalla, u djelatnosti uzgoja žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja na prvom mjestu po prihodima u 2023. u Hrvatskoj bilo je Belje plus d.o.o. Prihodi te tvrtke iznosili su 246 milijuna eura, ali su bilježili gubitak od 171.677 eura.

Na drugom mjestu je Osatina grupa d.o.o. čiji su ukupni prihodi iznosili više od 96 milijuna eura, a dobit 2,86 milijuna eura, dok je na trećem mjestu bio Vupik plus d.o.o. s prihodima većim od 62 milijuna eura i dobiti od 899.456 eura.

Podsjećamo, Belje plus d.o.o. i Vupik plus d.o.o. su tvrtke koje bi Podravka trebala preuzeti od Fortenova grupe nakon što je odabrana kao preferirani partner. Osim njih, preuzet će i tvrtke PIK Vinkovci plus d.o.o., Energija Gradec d.o.o., Belje Agro-vet plus d.o.o. i Felix plus. d.o.o.