Poljoprivredna proizvodnja u Andaluziji pet puta veća nego u Hrvatskoj

Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Europskoj uniji (EU) u 2023. godini iznosila je 537 milijardi eura, a najveći pojedinačni postotak od toga ili 13,3 posto je otpadao na proizvodnju povrća i cvijeća.

Kako pokazuju podaci Eurostata, pet regija u EU imalo je poljoprivrednu proizvodnju veću od devet milijardi eura. Najveću je imala španjolska regija Andaluzija, čak 15,6 milijardi eura, a nakon toga slijedi francuska Bretanja s 11,2 milijardi eura. Iza njih dolaze njemačka regija Weser-Ems koja se nalazi u okviru Donje Saske i talijanska Lombardija s proizvodnjom od 9,8 milijardi eura svaka, dok je na petom mjestu francuska Pays de la Loire s 9,3 milijarde eura.

Hrvatska u cjelini je imala poljoprivrednu proizvodnju od 2,84 milijardi eura i u tome je na Panonsku Hrvatsku otpalo najviše ili 1,54 milijarde eura. Sjeverna Hrvatska je imala poljoprivrednu proizvodnju vrijednu 827,9 milijuna eura, a Jadranska Hrvatska 450,7 milijuna eura. Na Zagrebačku regiju otpalo je 25,8 milijuna eura.

Slovenija je imala poljoprivrednu proizvodnju vrijednu 1,58 milijardi eura.

Što se tiče vrijednosti proizvodnje povrća i hortikulturnih proizvoda, ona je iznosila 71,5 milijarde eura. U tom segmentu opet je na vrhu bila Andaluzija gdje je na tu vrstu proizvodnje otpalo 5,2 milijarde eura. Druga je nizozemska regija Zuid-Holland s pet milijardi eura što ne čudi s obzirom na poznatu snažnu proizvodnju cvijeća u toj zemlji.

Među prvih pet u tom segmentu još su bile talijanske regije Puglia i Campania te nizozemska Noord-Brabant gdje je proizvodnja iznosila po 1,8 milijardi eura.

Ukupno je u 14 europskih regija na proizvodnju povrća i hortikulturu otpadalo više od milijardu eura. Po pet takvih regija nalazi se u Italiji i Nizozemskoj, a četiri su u Španjolskoj.

Također, u četiri europske regije taj segment poljoprivrede imao je udio veći od 50 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. To su regija Beč u Austriji gdje je udio bio 77,2 posto, Zuid-Holland u Nizozemskoj sa 68,4 posto, talijanska Ligurija sa 65 posto te Hamburg u Njemačkoj s 50,8 posto. U još 16 regija na povrće i hortikulturu otpadalo je između 30 i 50 posto ukupne proizvodnje.

Raspon je od 31,7 posto u španjolskoj regiji La Rioja do 48,5 posto u nizozemskoj Noord-Holland.

Što se Hrvatske tiče, najmanje se povrćem i hortikulturom bavilo u Panonskoj regiji jer je udio te vrste poljoprivredne proizvodnje bio tek osam posto.

Najveći postotak udjela imala je zagrebačka regija brojkom od 25,6 posto, a nakon toga Jadranska Hrvatska s 21,7 posto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U Sjevernoj Hrvatskoj brojka je bila 14 posto.