U Hrvatskoj su u 2023. poljoprivredna gospodarstva koristila 1,5 milijuna hektara poljoprivrednih površina, a to je za 0,9 posto više nego u 2020. godini, podaci su to Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Radi se o privremenim podacima koji su vezani za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u 2023. godini za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te broj stoke i peradi sa stanjem 1. lipnja 2023. Uspoređeni su s podacima posljednjih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. i 2020. godine.
Prema DZS-u, udio oranica i vrtova u ukupno korištenoj poljoprivrednoj površini u 2023. godini iznosio je 898.000 hektara ili 59,1 posto, što znači da je za 1,1 posto veći nego u 2020.
Žitarice su imale najveći udio u površini oranica i vrtova, 584.000 hektara ili 65 posto.
Nakon njih su industrijski usjevi koji su imali udio od 166.000 hektara ili 18,5 posto, a na trećem mjestu je krmno bilje s udjelom od 95.000 hektara ili 10,6 posto.
Površine zasijane žitaricama bile su u 2023. veće za 9,2 posto, u usporedbi s 2020. godinom, dok su površine pod suhim mahunarkama bile veće za 100 posto, a pod trajnim nasadima za 3,9 posto. Površine pod korjenastim i gomoljastim usjevima su pak bile manje za 23,8 posto.
Pročitajte još:
Privremeni statistički podaci pokazali su da se u svinjogojstvu, kozarstvu, ovčarstvu i peradarstvu smanjio ukupan broj grla.
Broj svinja manji je za 18,8 posto, broj koza za 13,6 posto, broj ovaca za 9,5 posto i broj peradi za 6,2 posto. Jedino se povećao broj goveda u stočarstvu, ali za jedan posto.
2 Odgovora
Nek su se koristile površine, to što je pola usjeva uništeno usred sezone nema veze
Tako i treba…