Poljoprivreda nakon najtoplijeg ožujka u povijesti: Manje pšenice, više soje, uljane repice…

Rane procjene zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod šećernom repom, sojom, suncokretom i kukuruzom, dok je istovremeno smanjena sjetva pšenice.

Pšenice je zasijano na 141 tisuća hektara, odnosno 17,5  posto ili 30 tisuća hektara manje nego u 2023. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2024. godini, nakon proljetne sjetve, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Povećane su površine pod kukuruzom za 2,2 posto u odnosu na godinu ranije, na ukupno 275 tisuća hektara. Povećane su i površine pod sojom na 85 tisuća hektara, što je rast od 10,4 posto, kao i površine pod uljanom repicom na 16 tisuća hektara, povećanje od 6,7 posto. 

Oko 62 tisuće hektara površina je pod suncokretom, što je povećanje od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije, a 11 tisuća hektara je zasijano šećernom repom, što je rast od 37,5 posto. Ovom kulturom prošle godine zasijano je osam tisuća hektara.

Krumpira je posađeno na sedam tisuća hektara, što je identično prošlogodišnjim podacima, nakon proljetne sjetve.

No, kako je ovaj ožujak bio najtopliji u povijesti mjerenja, a klimatske promjene sve razvidnije utječu na poljoprivredne kulture, stručnjaci upozoravaju da će se i izbor kultura koje će se u budućnosti saditi u Hrvatskoj – promijeniti.

„Hoće li to biti mango ili bajam (badem) to će odlučiti sami vlasnici površina. Sigurno će se početi uzgajati i neki trajni nasadi na višim nadmorskim visinama (vinova loza), budući da se smanjuje vjerojatnost mraza. Puno veće promjene će nam se desiti u rokovima optimalne sjetve pojedinih klasičnih ratarskih kultura u Srijemu i Baranji. Bojim se da idemo u vremena gdje će sve teže biti uzgajati jare okopavinske usjeve. Za povrće i sjemensku robu provodit će se navodnjavanje, ali za merkantilni uzgoj navodnjavanje je financijski neodrživo“, rekao je za Financije.hr, prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatsku, kao i cijeli svijet, čekaju vremena gdje će se kompletno vrijeme sadnje promijeniti, a samim tim i poljoprivredna proizvodnja.

Jari okopavinski usjevi, odnosno ratarske kulture koje se siju potkraj zime ili u proljeće, a dozrijevaju od ljeta do jeseni, sijat će se u ožujku, a vegetacija će završavati krajem lipnja. Neke od jarih kultura su kukuruz, šećerna i stočna repa, soja, suncokret, bob, lupine, jara pšenica, jari ječam, jara zob, sirak, heljda.

„Oplemenjivači bilja će morati stvoriti usjeve kraćeg vegetacijskog perioda. Tijekom ljeta zbog izrazito visokih temperatura će biti nemoguće uzgajati jare okopavinske usjeve. Noći više neće biti dovoljne da rashlade poljoprivrednu površinu odnosno uzgajane usjeve. Osobno smatram, da nismo ni svjesni u agronomiji kakve nas izmjene čekaju u narednih 50-ak godina. Kolege klimatolozi nas upozoravaju što nas čeka“, kaže Kisić naglašavajući da se za te promjene agronomi moraju pripremati – već danas.