Političari proglašavaju pobjedu EU nakon sporazuma s SAD, ekonomisti i poslovnjaci nezadovoljni

Nakon sklapanja trgovinskog sporazuma Washingtona i Bruxellesa u nedjelju navečer, pljušte reakcije raznih analitičara i poslovnih lidera, koji su podijeljeni oko rezultata i utjecaja koji će sporazum imati na europsku ekonomiju.

Podsjećamo, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump objavili su da su postigli “okvirni dogovor” o robnoj razmjeni. Njime je izbjegnut ultimatum koji je Trump ranije postavio i po kojem bi amričke carine na gotovo svu europsku robu od 1. kolovoza skočile sa dosadašnjih 10 posto na 30 posto – povrh sektorskih carina za čelik, aluminij i automobile – mnogi ipak nisu zadovoljni.

Po novim pravilima, SAD je naplaćivati carinu od 15 posto na većinu europske robe – među kojima će biti i automobili (na koje se od travnja plaćala carina od 27,5 posto) te poluvodiči i farmaceutski proizvodi (koji su dosad bili izuzeti od carina). Dogovorena je i nulta stopa za zrakoplove, određene kemikalije, neke generičke lijekove, prirodne resurse i ključne sirovine.

Zasad nije postignut dogovor o carinskoj stopi za vina i žestoka pića, a ranije uveden američki namet na sav uvozni čelik i aluminij od 50 posto ostaju na snazi. Osim toga, Europska unija se obvezala da će u naredne tri godine potrošiti 750 milijardi dolara na kupnju američkog ukapljenog plina (LNG) i nuklearna goriva, kao i 600 milijardi dolara ulaganja u SAD.

Radi se o dogovoru sličnom onom kojeg je Trump nedavno potpisao s Japanom. Robna razmjena između SAD-a I EU je prošle godine iznosila 976 milijardi dolara – od čega je američki uvoz europske robe vrijedio 606 milijarde, dok je u drugom smjeru Europa kupila američke robe u vrijednosti 370 milijardi dolara.

Iako Von der Leyen opisuje sporazum kao dobar za Europu, jer su se izbjegle Trumpove prijetnje od 30 posto, nova stopa od 15 posto je još uvijek viša od dosadašnjih 10 posto, na snazi od travnja. Irski premijer Micheál Martin rekao je da će carine sada biti više nego prije, i da će trgovina Europe i SAD-a sada biti “skuplja i izazovnija.”

Irska je najviše od svih zemalja Europske unije ovisna o izvozu u SAD, a posebice tu prednjači farmaceutski sektor – u prvih pet mjeseci ove godine farmaceutski izvoz iz Irske u SAD je iznosio 134,4 milijarde eura, što je skok od oko 50 posto u odnosu na godinu ranije, jer su farmaceutske kompanije u SAD-u požurile nagomilati zalihe ključnih sastojaka za proizvodnju lijekova.

Njemački kancelar Friedrich Merz, pozdravio je dogovor. Njemačka ekonomija je uvelike orijentirana na izvoz, a u tome je automobilska industrija jedan od glavnih sektora. Po dogovoru od nedjelje carine na europska vozila bi trebale pasti sa dosadašnjih 27,5 posto na 15 posto. “Od stabilnih i predvidljivih trgovinskih odnosa, s pristupom tržištu, imaju koristi obje strane Atlantika – kako potrošači, tako i tvrtke,” napisao je u objavi na društvenim mrežama.

Talijanska premijerka Georgia Meloni je također pozdravila vijest o dogovoru, i rekla da on “jamči stabilnost” iako je dodala da je potrebno vidjeti kakvi su detalji sporazuma koji još uvijek nije predočen javnosti. Meloni je rekla i da je Europa spremna podržati sektore koji će posebno biti pogođeni štetom od američkih carina.

Francuski premijer François Bayrou oštro je osudio sporazum, opisavši ga u ponedjeljak kao “mračan dan” za Europu, jer dok s jedne strane uvodi namet od 15 posto na svu europsku robu s druge strane američka roba ostaje pošteđena jer se na nju neće primjenjivati već pripremljene europske mjere odmazde.

Francuska je u odnosu na pomirljivije tonove iz Njemačke i Italije od početka zagovarala oštriji stav prema Washingtonu. “Mračan je dan kad savez slobodnih naroda, koji su se udružili da bi promicali zajedničke vrijednosti i branili zajedničke interese, poklekne pristane na podčinjenost,” napisao je Bayrou na društvenim mrežama.

Francuski ministar za trgovinu Laurent Saint-Martin također je kritizirao dogovor i rekao da se Europska unija nije trebala suzdržavati od upotrebe sile. “Donald Trump razumije samo jezik sile. Bilo bi bolje da smo ranije odgovorili demonstracijom svojih kapaciteta odmazde. I taj dogovor bi danas izgledao drugačije,” rekao je Saint-Martin u emisiji radio postaje France Inter.

Mađarski premijer Orban, vječno u ratu sa Bruxellesom, je u svom stilu opisao sporazum kao poraz Europske komisije i rekao da je ovaj dogovor lošiji nego što je Trumo potpisao sa Velikom Britanijom. Također ističe da Europska komisija ne raspolaže kapitalom koji bi se mogao investirati u SAD.

Europske poslovne udruge su dočekale vijest s nešto manje oduševljenja u odnosu na europske političare. “Ovaj sporazum je kompromis koji nije adekvatan i šalje katastrofalan signal ekonomijama s obje strane Atlantika. Čak I stopa od 15 posto će imati značajne negativne posljedice, a jedino pozitivno u svemu tome je što je izbjegnuta daljnja eskalacija,” stoji u priopćenju njemačke krovne udruge za industriju BDI.

Njemačko udruženje autoindustrije VDA također je kritizirala dogovor. “Američke carine od 15 posto, primijenjene i na automobilske proizvode, njemačke će automobilske tvrtke godišnje koštati milijarde,” rekla je Hildegard Mueller, predsjednica VDA. Za automobilsku industriju, stup njemačkog gospodarstva i njen najveći industrijski sektor, novi će nameti dodatno pogoršati već tešku situaciju zbog kineske konkurencije i troškova prelaska na električna vozila. 

SAD je prošle godine bio najveće izvozno tržište za njemačka vozila, na koje je otpalo 13,1 posto ukupnog izvoza – iako brojne njemačke tvrtke imaju tvornice s druge strane Atlantika, gdje proizvode automobile za to tržište. 

Od hrvatskih analitičara, HRT je citirao ekonomista Nevena Vidakovića koji je ocijenio da je EU u dogovoru prošao lošije jer osim pristanka na carinsku stopu mora investirati u kupovinu energenata i investirati velik novac u SAD. Podsjeća i na problem konkurentnosti europskih tvrtki, I na sad već tvrdoglavu krizu u najvećoj europskoj ekonomiji. “Tri godine Njemačka ima pad BDP-a, a mi govorimo da je sve super,” citirao je Vidakovića HRT, ne navodeći izvor.

Energetski analitičar Zdeslav Matić kritizirao je na društvenoj mreži LinkedIn jednostranost sporazuma. “Nekad je za ovakve asimetrične ‘sporazume’ trebalo poslati mornaricu, zapaliti dva-tri manja grada. bombardirati par dana glavni grad I uzeti djecu kralja za taoce. Koje smo mi budale,” komentirao je Matić.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja se također oglasio i istaknuo suradnju EU i SAD-a u borbi protiv kineskog preplavljivanja svjetskih tržišta industrijskim kapacitetima.

“Tu je bitno naglasiti da će Washington i Bruxelles surađivati kako bi se suprotstavili prekomjernim globalnim proizvodnim kapacitetima (Kina!) u ovoj industriji te pokušali zaštiti domaće industrije čelika i aluminija. SAD očekuje da će u nadolazećim tjednima završiti istragu uvjeta proizvodnje europskih komponenti za proizvodnju poluvodiča, nakon čega će odlučiti hoće li uvesti posebnu carinsku stopu za uvoz iz Europske Unije,” rekao je Šaravanja.

Šaravanja se nije upuštao u ocjene dok se ne vidi tekst dogovora, no rekao je da je ipak spriječena eskalacija sukoba Europe i Amerike. “Premda ništa nije gotovo dok ne vidimo konačan tekst dogovora, ipak je postignut dogovor između SAD-a i njegova dva najveća saveznička trgovinska partnera. I to u tjednu kada su se EU i Kina na skraćenom samitu u Pekingu razišli uz brojne nesuglasice,” zaključuje Šaravanja.