Pola globalnih podatkovnih centara na tlu SAD-a, EU pokreće izgradnju AI gigatvornica

Podatkovni centar, Foto: C.Morillo/Pexels

Europska komisija, svjesna sve dinamičnijeg natjecanja sa SAD-om i Kinom u području umjetne inteligencije, planira izgradnju nekolicine velikih pogona koji će omogućiti tvrtkama i start-upovima pristup golemoj kompjuterskoj snazi koja im je potrebna za održavanje koraka u tehnološkoj utakmici.

Europska investicijska banka (EIB) je potvrdila da će poduprijeti zamisao Bruxellesa o izgradnji velikih gigatvornica umjetne inteligencije diljem Europske unije (EU).

EIB i Europska komisija su postigli dogovor o suradnji u kreiranju financijske potpore od 20 milijardi eura iz javnih izvora i EIB-a kako bi se povećali kapaciteti EU-a u umjetnoj inteligenciji i naprednom računarstvu. Cilj je izgraditi pet gigatvornica kojima će svrha biti izgradnja nove generacije modela umjetne inteligencije.

“EU je odlučan postati globalni lider u umjetnoj inteligenciji. Te će gigatvornice predstavljati stup buduće europske infrastrukture u tom području. Zajedno s EIB-om pretvaramo snažan interes industrije u konkretne projekte koji će osigurati europsku dugoročnu konkurentnost”, ustvrdila je izvršna dopredsjednica Europske komisije za tehnologiju Henna Virkkunen.

Partnerstvo s EIB-om je zapravo nadogradnja inicijative InvestAI s planom mobiliziranja 200 milijardi eura u investicijama u umjetnu inteligenciju diljem EU-a, a od toga će 10 posto biti namijenjeno izgradnji četiri do pet gigatvornica po modelu javno-privatnog partnerstva. Od planiranih 20 milijardi eura predviđeno je da 70 posto dođe od privatnih investitora, a ostatak iz javnih izvora.

Svaka gigatvornica ili podatkovni centar bi sadržavala oko 100 tisuća naprednih čipova umjetne inteligencije što bi takav pogon učinilo četiri puta većim od sadašnjih podatkovnih centara u EU.

Po riječima Virkkunen, potrebni bi čipovi zasad bili kupljeni izvan EU-a, odnosno uglavnom u SAD-u, budući da ih EU još uvijek ne proizvodi u potrebnim količinama.

Pixabay.com
Poluvodiči, Foto: Pixabay.com

EU u ovome trenutku zaostaje za globalnim konkurentima u investicijama u umjetnu inteligenciju, kao i u snazi podatkovnih centara. U SAD-u se predviđa investiranje u umjetnu inteligenciju koje može dosegnuti 500 milijardi dolara u idućih četiri do pet godina.

Kako navodi analitičar ING banke Diederik Stadig, SAD namjerava do 2030. godine u podatkovne centre uložiti pet puta više novaca no Europa, a Kina tri i pol puta. Po njegovim riječima, ulaganje u umjetnu inteligenciju povećava rast bruto društvenog proizvoda, što EU snažno treba.

Prema analizi međunarodne odvjetničke tvrtke Hogan Lovells, u zadnjih 15 godina dogodio se snažan rast ulaganja u podatkovne centre, kako u Aziji tako i na obje strane Atlantika, pa ih sada otprilike u svijetu ima oko 11 tisuća, od čega ih je 50 posto u SAD-u.

SAD ima, dakle, najveće i najzrelije tržište podatkovnih centara na svijetu. Najveći se centri nalaze na području sjeverne Virginije, budući da je ta država poticala rast podatkovnih centara poreznim poticajima i nižim troškovima za energiju. U Europi tržište podatkovnih centara, premda je manje, ubrzano raste i očekuje se da će samo ove godine narasti za 25 posto. Glavna su europska središta za podatkovne centre Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz i Dublin.

No, rastu i sekundarna tržišta kao što su Milano i Varšava, te nordijske zemlje zahvaljujući golemim izvorima obnovljive energije. Popularna lokacija postaje i Pirinejski poluotok zbog položaja kao spojne točke za Afriku, Bliski istok i SAD.

Prema podacima platforme Cargoson, u studenome ove godine u SAD-u je bilo 5.427 podatkovnih centara, a na drugom mjestu je Njemačka s 529. Treće je Ujedinjeno Kraljevstvo koje ima 523, dok je četvrta Kina s brojkom 449.

Na petom mjestu je Kanada s 337 centara ispred Francuske s 322 i Australije s 314. Nizozemska ima 298 centara, Rusija 251 i Japan 222.

U Europi ima ukupno 3.346 podatkovnih centara raspoređenih na 44 zemlje. Osim spomenutih pet europskih zemalja više od 100 imaju Italija, Poljska, Španjolska i Švicarska.

U Sloveniji ih ima 13, a u Hrvatskoj devet.

Na području Azije i Pacifika ima 1.818 podatkovnih centara, a u Latinskoj Americi 654 od čega najviše u Brazilu i Meksiku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari